{"id":1047,"date":"2013-09-04T10:11:18","date_gmt":"2013-09-04T08:11:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/?p=1047"},"modified":"2013-09-04T10:11:18","modified_gmt":"2013-09-04T08:11:18","slug":"franacki-feudalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/drustvo\/franacki-feudalizam\/","title":{"rendered":"Frana\u010dki feudalizam"},"content":{"rendered":"\n<p><a class=\"gallery\" title=\"Capitulare de villis vel curtis imperii, 70. poglavlje (izvor: www.wikipedia.org, 3.9.2103.)\" href=\"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Capitulare-de-villis-vel-curtis-imperii.jpg\" rel=\"gallery\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"fancybox\" title=\"Capitulare de villis vel curtis imperii, 70. poglavlje (izvor: www.wikipedia.org, 3.9.2103.)\" alt=\"Capitulare de villis vel curtis imperii\" src=\"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Capitulare-de-villis-vel-curtis-imperii.jpg\" width=\"662\" height=\"451\" \/><\/a>U sredi\u0161tu Frana\u010dke dr\u017eave za vladavine Karolinga proces pristupanja slobodnih i malih zemljoposjeda u sadr\u017eaj velikih feudalnih imanja bio je ve\u0107 gotovo ostvaren u potpunosti. Sa\u010duvani su izvori koji nam govore o organizaciji velikih zemljoposjednika, a najva\u017eniji je svakako <i>Capitulare de villis<\/i> nastao izme\u0111u 770. i 800. godine. Po uzoru na ovaj propisnik o vo\u0111enju i upravljanju rezervatima kraljevskih zemljoposjeda, crkveni i svjetovni velika\u0161i upravljali su privrednom djelatno\u0161\u0107u na svojim posjedima. Uz <i>Capitulare de villis<\/i>, informacije koje opisuju isklju\u010divo vlastelinske rezervate daju nam izvori poput uzoraka inventara crkvenih i dr\u017eavnih imanja tzv. <i>Brevium exempla<\/i> izra\u0111eni izme\u0111u 811. i 813. godine po naredbi kraljevske vlasti. Paralelno s ovim izvorima u Frana\u010dkoj nailazimo i na <i>poliptihe<\/i>, dokumente koji nam prikazuju imovinsko stanje bogatih samostana. Osim \u0161to nas informiraju o svojim prihodima, oni opisuju \u017eivot i rad na zavisnim selja\u010dkim \u010desticama. Najpoznatiji je \u201ePoliptih opatije Saint &#8211; Germain des Pres\u201c koji je 813. godine sastavio opat Irmion. U njemu se detaljno opisuje svako od dvadeset i pet imanja toga samostana rasutih po srednjoj i sjevernoj Francuskoj. Osim rezervatske zemlje sa svim sastojcima, vrstama kultura i zgradama, navedene su i zavisne selja\u010dke \u010destice, veli\u010dina obra\u0111ene zemlje u njihovome sklopu, te su opisane da\u017ebine u naturi zavisnih obra\u0111iva\u010da.<\/p>\n<p>Jedinica velikog zemljoposjeda proizvodno &#8211; organizacijskog karaktera u doba Karlolinga bilo je imanje koje se u dokumentima naziva villa. Opseg takvog imanja varirao je od 200 do 2000 hektara, a svako od njih dijelilo se na dva razli\u010dita dijela:<\/p>\n<ul>\n\t<li>Vlastelinova rezervatska zemlja<\/li>\n\t<li>\u010cestice zavisnih obra\u0111iva\u010da<a onclick=\"jQuery('#notes-dialog').dialog('open'); return false\" href=\"#\"><sup>1<\/sup><\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p><a class=\"gallery\" title=\"Opatija Saint Germain des Pres, Pariz (izvor: www.wikipedia.org, 3.9.2013.)\" href=\"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Saint-Germain-des-Pres.jpg\" rel=\"gallery\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"fancybox\" title=\"Opatija Saint Germain des Pres, Pariz (izvor: www.wikipedia.org, 3.9.2013.)\" alt=\"Saint Germain des Pres\" src=\"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Saint-Germain-des-Pres.jpg\" width=\"662\" height=\"451\" \/><\/a>Vlastelinova rezervatska zemlja u izvorima je poznatija kao <i>terra indominicata<\/i> ili <i>terra salica<\/i>. Na toj zemlji koju je vlasnik imao za samoga sebe nalazio se vlastelinov dvor (<i>curtis<\/i>); prostor ogra\u0111en zidom na kojem se nalazila stambena ku\u0107a, ali i nastambe za radnu snagu koja \u017eivi i radi na rezervatskoj zemlji. Unutar zida nalazili su se vrt i povrtnjak, a izvan zidina obradive povr\u0161ine vlastelinova rezervata koji je obuhva\u0107ao oranice, livade, vinograde i \u0161ume. U sastav rezervata ulazila je i crkva koja je bila pod izravnim vlasni\u0161tvom i nadzorom vlasnika <i>villae<\/i>. Osim crkvene zgrade vlasnik je nadzirao i svu njenu imovinu, te zemlju dodjeljenu crkvi od \u010dijih je prihoda sve\u0107enik \u017eivio. Rezervat je imao i svoj mlin koji je u ve\u0107ini slu\u010dajeva bio dan u zakup, a rije\u0111e je bio iskori\u0161tavan od strane vlasnika. Za obradu i iskori\u0161tavanje rezervatske zemlje, te prikupljanje naturalnih da\u017ebina sa zavisnih \u010destica bio je zadu\u017een nadstojnik imanja (<i>villicus<\/i>). Radna snaga na rezervatskoj zemlji u doba Karolinga bili su i robovi kojih je bilo malo zbog \u010dinjenice da su bili vlasnikova posluga na samome dvoru. Oni stanuju u posebnim nastambama unutar zida. Poznati su pod nazivom <i>prebendarii<\/i> jer su u\u017eivali hranu iz gospodarevih zaliha, a ta opskrba zove se <i>prebenda<\/i>. U nekim slu\u010dajevima <i>prebendarii<\/i> su imali i zasebnu ku\u0107icu izvan zidina dvorca, \u010diju oku\u0107nicu su obra\u0111ivali \u017eena i djeca dok je on obavljao du\u017enosti u ku\u0107anstvu gospodara.<\/p>\n<p><a class=\"gallery\" title=\"Frana\u010dki nov\u010di\u0107 s prikazom Karla Velikog, iskovan izme\u0111u 812. i 814. (izvor: www.wikipedia.org, 3.9.2013.)\" href=\"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Frana\u010dki-nov\u010di\u0107-s-prikazom-Karla-Velikog.jpg\" rel=\"gallery\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"fancybox\" title=\"Frana\u010dki nov\u010di\u0107 s prikazom Karla Velikog, iskovan izme\u0111u 812. i 814. (izvor: www.wikipedia.org, 3.9.2013.)\" alt=\"Frana\u010dki nov\u010di\u0107 s prikazom Karla Velikog\" src=\"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Frana\u010dki-nov\u010di\u0107-s-prikazom-Karla-Velikog.jpg\" width=\"662\" height=\"451\" \/><\/a>Jedno imanje, osim rezervata, \u010dinila je i \u010destica, a glavna radna snaga na gospodarevu rezervatu bili su zavisni seljaci s tih \u010destica. Selja\u010dka \u010destica iz sastava imanja u izvorima nosi naziv <i>mansus<\/i> kojega \u010dine stambena ku\u0107a s oku\u0107nicom kao sjedi\u0161te, te oranice, livade i vinogradi. Iako ne ulaze u sustav <i>mansusa<\/i>, \u0161ume, pa\u0161njaci i lovi\u0161ta dr\u017eaocima \u010destica davali su se na iskori\u0161tavanje besplatno ili uz posebne da\u017ebine.<\/p>\n<p>Osim razli\u010ditog broja mansusa koji je sezao od nekoliko pa do stotinu, u sastavu <i>ville<\/i> moglo je biti i mansusa razli\u010ditog karaktera koji se odnosi na dru\u0161tveno &#8211; ekonomski status i podrijetlo njegova dr\u017eaoca, pa stoga razlikujemo:<\/p>\n<ul>\n\t<li><i>Mansi ingenuiles<\/i> &#8211; odnosno slobodni mansus koji dr\u017ee potomci nekada\u0161njih \u010dlanova slobodnih seoskih op\u0107ina koji su radi siroma\u0161tva bili prisiljeni svoju \u010desticu dati mo\u0107nijem od sebe, ali su se pritom zadr\u017eali na njenoj obradi pod uvjetom da novom vlasniku te \u010destice daju ratu u naturi i radu.<\/li>\n\t<li><i>Mansi serviles<\/i> &#8211; \u010destice koje su dr\u017eali nekada\u0161nji robovi naseljeni na \u010desticu gospodareve zemlje.<\/li>\n\t<li><i>Mansi lidiles<\/i> &#8211; kategorija mansusa koju su dr\u017eali nekada\u0161nji germanski poluslobodni ljudi ili liti. Oni vjerovatno potje\u010du slobodnih Germana koji su ratnim zarobljeni\u0161tvom dospjeli u neslobodan polo\u017eaj, pa su po formiranju veleposjeda od svojih gospodara dobivali zemlju da je obra\u0111uju uz obavezu da gospodaru daju obrok u naturi.<a onclick=\"jQuery('#notes-dialog').dialog('open'); return false\" href=\"#\"><sup>2<\/sup><\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>Razlike me\u0111u kategorijama mansusa poznate jo\u0161 u antici o\u010ditovale su se po nejednakim obavezama koje su u prvom planu ovisile o dru\u0161tvenom statusu obra\u0111iva\u010da. Tako su servi svoje male \u010destice obra\u0111ivali ru\u010dnim alatom (motika i lopata), dok su koloni svoje mnogo ve\u0107e \u010destice obra\u0111ivali uz pomo\u0107 sto\u010dne zaprege.<\/p>\n<p>U karolin\u0161ko doba da\u017ebine u naturi bile su sastavljene od to\u010dno odre\u0111enih koli\u010dina uroda. Osim uroda s polja u te da\u017ebine ubrajala se i stoka (goveda, svinje i ovce). Uvelike ra\u0161irena bila je i da\u017ebina redovnog karaktera koja je uklju\u010divala odre\u0111en broj koko\u0161i ili druge peradi sa svakog od mansusa, a uz svaku koko\u0161 trebalo je dati i po pet ili \u0161est jaja.<\/p>\n<p>Osim da\u017ebina u naturi, u prijelaznom razdoblju nailazimo na radne da\u017ebine koje se odnose na gotove proizvode rada, te ih mo\u017eemo podijeliti u dvije skupine:<\/p>\n<ul>\n\t<li><i>Proizvodi od drva<\/i> koje su dr\u017eaoci \u010destica bili du\u017eni davati u obliku ogrijeva i dasaka koje su se koristile u razli\u010dite svrhe; gradnja staja, izrada motki za vinograde, baklji itd. Ta davanja bila su redovna i godi\u0161nja.<\/li>\n\t<li><i>Proizvodi od tkanine<\/i> (lanene ili vunene) bile su da\u017ebine u tekstilnim proizvodima, a odnosile su se na odre\u0111ene koli\u010dine platna i sukna. Tkanje je bila obaveza servilnih mansusa. Obavljale su ga \u017eene u radionicama u dvorcu.<a onclick=\"jQuery('#notes-dialog').dialog('open'); return false\" href=\"#\"><sup>3<\/sup><\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>Radne obaveze obuhva\u0107ale su du\u017enosti koje se nazivaju servitium odnosno slu\u017eba, a sastojale su se od <i>ratarskih obaveza<\/i> koje su za dr\u017eaoca \u010destice bile najte\u017ee, a za vlasnika zemlje najva\u017enije, <i>manoperaea<\/i>, poslova koji su se odnosili na odr\u017eavanje ograda, bunara i zgrada, <i>podvoza (carroperae i angarie)<\/i> koji je podrazumijevao dopremu i otpremu sirovina i uroda na vlastelinski dvor, odnosno izvan granica <i>villae<\/i> u neko trgovi\u0161te ili luku, te od no\u0107i (<i>noctes<\/i>) koje su bili tzv. nepredvi\u0111eni radovi na koje nailazimo u bogatim opatijama gdje je ponekad manjkalo radne snage.<\/p>\n<p><a class=\"gallery\" title=\"Pieter Bruegel Stariji, Seoska svadba, 1566.-1569. (izvor: www.wikipedia.org, 3.9.2013.)\" href=\"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Seoska-svadba.jpg\" rel=\"gallery\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"fancybox\" title=\"Pieter Bruegel Stariji, Seoska svadba, 1566.-1569. (izvor: www.wikipedia.org, 3.9.2013.)\" alt=\"Seoska svadba\" src=\"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Seoska-svadba.jpg\" width=\"662\" height=\"451\" \/><\/a>Razlike izme\u0111u obaveza ingenuilnih i servilnih mansusa o\u010ditovale su se i u naturalnim da\u017ebinama i u radnim obavezama. Dok su naturalne da\u017ebine ingenuilnih mansusa obuhva\u0107ale to\u010dno odre\u0111enu koli\u010dinu uroda s polja, da\u017ebinu u vinu, te <i>hostilium i carnaticum<\/i>, naturalne da\u017ebine servilnih mansusa odnosile su se na odre\u0111enu koli\u010dinu produkata poljoprivrednog rada koju je je odre\u0111ivao upravnik vlastelinskog imanja oslanjaju\u0107i se na plodnost \u017eetve i broj sitne stoke obra\u0111iva\u010da. Radne obaveze ingenuilnih i servilnih mansusa razlikovale su se se po tome \u0161to su prve obuhva\u0107ale obra\u0111ivanje oranica, <i>manoperae<\/i>, <i>carroperae<\/i>, <i>angariae<\/i> i <i>noctes<\/i>, dok su potonje bile mnogo zahtjevnije, a obuhva\u0107ale su tri dana u svakom tjednu pri \u010demu su mogli biti upotrijebljeni za bilo kakav posao. Osim toga, svaki servilni mansus morao je obavljati jo\u0161 jednu radnu obavezu za vrijeme sezonskih poljoprivrednih radova na rezervatu, koja se o\u010ditovala kao no\u0107na stra\u017ea na curtisu, \u010duvanje svinja i ovaca, te opskrbljivanje dvora kruhom i pivom.<\/p>\n<p>U drugoj polovici 9. st. pojavljuje se proces specijalizacije mansusa. Obrtnici poput kova\u010da, postolara, tesara i zlatara imali su svoju \u010desticu koju su obra\u0111ivali, ali su bili oslobo\u0111eni naturalne ili radne obaveze. Za uzvrat bili su du\u017eni vlastelinskom dvoru svake godine isporu\u010diti odre\u0111enu koli\u010dinu svojega proizvoda. Sli\u010dno je bilo i s nadglednicima radova, \u0161umarima i ra\u010dunovo\u0111ama. Oni su imali po jedan ingenuilni mansus s kojeg nisu davali nikakvu vrstu da\u017ebina osim svoje slu\u017ebe.<\/p>\n<h4 style=\"clear: both; padding-top: 20px;\">Vezani \u010dlanci:<\/h4>\n<ul>\n\t<li><a title=\"Feudalizam\" href=\"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/drustvo\/feudalizam\/\">Feudalizam<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<div id=\"interesting-dialog\" title=\"Zanimljivo\">\n<ul>\n\t<li>Kao posljedica porasta stanovni\u0161tva, u prvoj polovici 9. st. dolazi do pojave po kojoj na jednom mansusu vi\u0161e ne \u017eivi jedna selja\u010dka obitelj, ve\u0107 ponekad i vi\u0161e od tri takve obitelji koje su bili neposredni obra\u0111iva\u010di vlastelinske zemlje.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n<div id=\"literature-dialog\" title=\"Literatura\">\n<ul>\n\t<li>Miroslav BRANDT, <i>Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka<\/i>, Zagreb: \u0160kolska knjiga, 1995.<\/li>\n\t<li>Joseph CALMETTE, <i>Feudalno dru\u0161tvo<\/i>, Sarajevo: Veselin Masle\u0161a, 1964.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n<div id=\"notes-dialog\" title=\"Bilje\u0161ke\">\n<ul>\n\t<li><sup>1<\/sup> Miroslav BRANDT, <i>Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka<\/i>, zagreb: \u0160kolska knjiga, 1995., str 194.<\/li>\n\t<li><sup>2<\/sup> Miroslav BRANDT, <i>Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka<\/i>, zagreb: \u0160kolska knjiga, 1995., str 194.<\/li>\n\t<li><sup>3<\/sup> Miroslav BRANDT, <i>Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka<\/i>, zagreb: \u0160kolska knjiga, 1995., str 194.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada govorimo o privrednim i dru\u0161tvenim odnosima na europskom tlu u ranom srednjem vijeku, ono \u0161to svakako moramo spomenuti su ti isti odnosi tada\u0161njih dvaju velesila; Frana\u010dkog i Bizantskog carstva. Frana\u010dki feudalizam o kojem \u0107emo govoriti u ovom \u010dlanku svoj je vrhunac do\u017eivio u doba vladavine Karolinga od druge polovice 8. st. Stopedesetogodi\u0161nja vladavina te dinastije uvelike je pridonijela i svakako je najzaslu\u017enija za kompletno stasanje (zapadno) europskog feudalizma.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1043,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[13],"class_list":["post-1047","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-feudalizam"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1047","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1047"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1047\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1043"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1047"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1047"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1047"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}