![\"Palazzo](\"http:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2010\/03\/Palazzo-Pubblico-1.jpg\" "\\"Palazzo")
<\/a>U kasnom srednjem vijeku, zbog nove vrste vlasti u gradovima Apeninskog poluotoka, javlja se i jedna nova vrsta arhitekture. To su gradske vije\u0107nice, koje \u0107e se najvi\u0161e graditi kao goti\u010dke gra\u0111evine. Preko njih su gradovi iskazivali svoju mo\u0107 i znanje, pa su posebnu pozornost posve\u0107ivali i njihovoj dekoraciji. Zidovi su im bili oslikani freskama, te na njima nalazimo neke teme koje se do tada ne susre\u0107u u slikarstvu 14. st. Treba napomenuti da je slikarstvo do tada uglavnom bilo vezano uz crkvene gra\u0111evine, pa su i njegove teme bile vezane uz religijsku tematiku. Teme koje se pojavljuju u ovim javnim gra\u0111evinama mogu se podijeliti u nekoliko skupina. U prvom redu su to razli\u010diti prikazi bitaka, od povijesnih do onih suvremenih. Preko njih je grad pokazivao svoju vojnu snagu. U drugu skupinu spadaju prikazi razli\u010ditih alegorija i personifikacija. Tu mo\u017eemo svrstati prikaze godi\u0161njih doba, radova po mjesecima i zodija\u010dkih znakova. Me\u0111utim, ovdje spadaju i razli\u010diti prikazi vlasti, kod kojih nalazimo razne personifikacije vrlina i mana. U gradskim vije\u0107nicama ipak nalazimo i neke religijske prikaze, primjerice freske svetaca za\u0161titnika ili Bogorodice (npr. Maesta<\/em> S. Martinija u Palazzo Pubblico, Siena).<\/p>\nSala delle Pace (Sala dei Nove)<\/h3>\n
Ovi veliki prikazi su uokvireni \u0161irokim okvirima, na kojima se nalaze \u010detverolisni medaljoni. U njima su naslikani jo\u0161 neki prikazi koji se nadovezuju na one glavne. U gornjim okvirima prikazane su personifikacije sedam planeta, njihovi zodija\u010dki znakovi, \u010detiri godi\u0161nja doba i grbovi Siene. U donjima su personifikacije slobodnih umjetnosti, filozofije i tiranina iz antike. Freske sadr\u017ee i velik broj natpisa, koji tako\u0111er nadopunjavaju same prikaze. Oni su pisani na latinskom i narodnom, talijanskom jeziku.2<\/sup><\/a><\/p>\n U sienskoj gradskoj vije\u0107nici nalazi se jedan od najzanimljivijih fresko ciklusa kasnog srednjeg vijeka. Isti\u010de se po svojoj temi kroz koju predstavlja dobru i lo\u0161u gradsku vlast.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1141,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[15,24],"class_list":["post-111","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-slikarstvo","tag-ikonografija","tag-zidne-slike"],"aioseo_notices":[],"aioseo_head":"\n\t\t\n\t\n\t\n\t\n\t\n\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t<\/a>Ovdje \u0107emo se osvrnuti na jedan od najkompleksnijih ciklusa fresaka u jednoj srednjovjekovnoj gradskoj vije\u0107nici. Nalazi se u sienskoj gradskoj vije\u0107nici (Palazzo Pubblico), u prostoriji koja se zove Sala delle Pace. U njoj su se odr\u017eavali sastanci Devetorice, odnosno glavnih sienskih upravlja\u010da, pa je i to utjecalo na izbor teme fresaka.1<\/sup><\/a> Ona je dobra i lo\u0161a gradska vladavina, a njihov autor je Ambrogio Lorenzetti. Djelo se sastoji od tri freske koje su smje\u0161tene svaka na svome zidu. To su Dobra vladavina<\/em> na isto\u010dnom zidu, Dobar grad na sjevernom zidu<\/em>, te Lo\u0161a vladavina i lo\u0161 grad na zapadnom zidu<\/em>. Prostor ju\u017enoga zida je otvoren velikim prozorom kroz koji se pru\u017ea pogled na Sienu i dio okolnog krajolika.<\/p>\nDobra vladavina<\/h3>\n
<\/a>Prikaz Dobre vladavine<\/em> sastavljen je od nekoliko skupina likova. Na lijevoj strani to je skupina Pravde, koju \u010dini pet likova. U sredini je Pravda koja sjedi na prijestolju, a iznad nje Mudrost dr\u017ei vagu. S njene lijeve i desne strane nalaze se dva an\u0111ela koji predstavljaju razli\u010dite vrste pravde. Preko vage se spu\u0161taju dva konopca, koji se spajaju kod tre\u0107eg lika iz ove skupine, a to je Sloga. Ovdje su prikazani glavni principi dobre vlasti jednoga grada; mudrost i pravda vladara, te sloga me\u0111u gra\u0111anima. Sa desne strane freske nalazi se druga skupina likova. U sredini, na prijestolju sjedi Vladar u crno \u2013 bijeloj odje\u0107i, koja predstavlja boje sienskog grba. S njegove lijeve i desne strane nalazi se \u0161est personifikacija vrlina, a to su: Mir, Hrabrost, Razboritost, Velikodu\u0161nost, Umjerenost i Pravda. Dakle, prikazane su vrline i na\u010dela koji su potrebni za dobru gradsku vlast. Iznad Vladara nalaze se jo\u0161 tri lebde\u0107e figure, koje predstavljaju teolo\u0161ke vrline: Milosr\u0111e, Vjeru i Nadu. U donjoj zoni prikazana je povorka 24 gra\u0111anina Siene, koji predstavljaju \u010duvare njene demokratske vlasti. Kao suprotnost njima sa desne strane nalaze se \u010duvari sa zatvorenicima.<\/p>\nDobar grad<\/h3>\n
<\/a>Na freski Dobar grad<\/em> prikazan je panoramski pogled na srednjovjekovni grad i njegovu okolicu. Sam prikaz grada sa kupolom katedrale, crno \u2013 bijelim zvonikom, te zgradama od opeke, ima mnogo sli\u010dnosti i sa samom Sienom. Uz njega, unutar grada tako\u0111er su prikazane ljudske djelatnosti koje su potrebne u jednom dobro ure\u0111enom gradu. To su prikazi razli\u010ditih obrta, graditelja na skeli, do primjera provo\u0111enja slobodnog vremena prikazanog plesom u prvom planu freske. Desno od prikaza grada, prikazana je panorama sela, odnosno predgra\u0111a. U njemu je prikazan niz ljudskih djelatnosti vezanih uz obradu zemlje i uzgoj \u017eivotinja. Iznad prikaza sela naslikana je personifikacija Sigurnosti, koja u jednoj ruci dr\u017ei mala vje\u0161ala, a u drugoj svitak s tekstom.<\/p>\nLo\u0161a vladavina i lo\u0161 grad<\/h3>\n
<\/a>U Lo\u0161oj vladavini i lo\u0161em gradu<\/em> prikazi su negativni pandani onima na sjevernom i isto\u010dnom zidu. Ova freska je u jako lo\u0161em stanju, pa je zato i njeno prou\u010davanje ne\u0161to te\u017ee. Sastoji se od dva dijela, prikaza personifikacija lo\u0161e gradske vlasti, te razli\u010ditih situacija iz jednog lo\u0161eg grada i sela. Sa desne strane nalazi se sedam personifikacija mana i lo\u0161ih na\u010dela. U sredini se nalazi Tiranija, koja ima izrazito demonski izgled. Ona je ve\u0107a od ostalih, jer je prikazana kao pandan Vladaru sa Dobre vladavine<\/em>. Ispod njenih nogu nalazi se Pravda, koja je vezana i sa razbijenom vagom. Ostale personifikacije sa lijeva na desno su: Okrutnost, Izdaja, Prijevara, Bijes, Nesloga i Rat. Iznad Tiranije nalazimo jo\u0161 tri personifikacije, a to su Umi\u0161ljenost, \u0160krtost i Hvalisavost. U lo\u0161em gradu i selu prikazani su ljudi kako se tuku, plja\u010dkaju, a jedina osoba koja ne\u0161to radi je kova\u010d koji izra\u0111uje oru\u017eje. Selo je neobra\u0111eno i opusto\u0161eno, prikazane su i ku\u0107e kako gore. Na istom mjestu koje na isto\u010dnom zidu zauzima personifikacija Sigurnosti, ovdje je naslikan Strah, prikazan kao stara, mr\u0161ava \u017eena, koja selu prijeti svojim ma\u010dem.<\/p>\nMedaljoni i natpisi<\/h3>\n
Program<\/h3>\n
<\/a>Ove freske imaju veoma kompleksan ikonografski program. Smatra se da su djelomi\u010dno nastale pod utjecajem Aristotelovih tekstova, ali i pod utjecajem lokalnih politi\u010dkih tekstova \u010diji su autori imali vi\u0161e doticaja sa rimskim piscima.3<\/sup><\/a> Iako je sli\u010dan prikaz Vladara opisao G. Vasari pi\u0161u\u0107i o izgubljenim freskama Giotta u Palazzo del Podesta (danas Bargello) u Firenzi, smatra se da za ove prikaze A. Lorenzetti nije imao utjecaja.4<\/sup><\/a> Ono \u0161to je kod njih tako\u0111er zanimljivo, je i to \u0161to su prikazi me\u0111usobno povezani, te zajedno \u010dine pou\u010dnu pri\u010du o tome \u0161to je potrebno za dobru vlast, te kako ona treba izgledati.<\/p>\n\n
\n
\n