{"id":132,"date":"2010-03-22T20:45:08","date_gmt":"2010-03-22T19:45:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/?p=132"},"modified":"2010-03-22T20:45:08","modified_gmt":"2010-03-22T19:45:08","slug":"karlo-veliki-prvi-dio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/povijesne-licnosti\/karlo-veliki-prvi-dio\/","title":{"rendered":"Karlo Veliki: Privatni \u017eivot – prvi dio"},"content":{"rendered":"

Po\u010deci<\/h3>\n

\"Karlo<\/a>Malo je toga poznato o Karlovom djetinjstvu i godinama prije nego li je do\u0161ao na vlast. \u010cak i njegov biograf Einhard odbija o tome pisati jer, kako ka\u017ee, o tome nije ni\u0161ta zapisano, a vi\u0161e ni nema nikoga tko bi o tome ne\u0161to znao.1<\/sup><\/a> Karlo je postao kralj sa 21 godinom, a samostalno po\u010dinje vladati dvije godine kasnije. Iako su puno poznatiji podaci iz njegovog politi\u010dkog \u017eivota (ratovanja, krunjenje za cara\u2026) ovdje \u0107emo ga upoznati u privatnom svijetlu, dok \u0107e o njegovim vojnim pothvatima i ostalim doga\u0111ajima vezanim uz njegovu funkciju, biti govora u slijede\u0107im nastavcima.

\n

Obiteljski \u017eivot<\/h3>\n

Prva Karlova \u017eena bila je k\u0107er langobardskog kralja Deziderija, s kojom se o\u017eenio na maj\u010din nagovor. Brak nije dugo potrajao, jer ju je Karlo nakon godine dana potjerao da bi se o\u017eenio Hildegardom, koja je bila \u0161vapskog roda. Mlada kraljica je pratila Karla na gotovo svim pohodima. Imali su \u010detiri sina i pet k\u0107eri. Umrla je vrlo mlada, sa nepunih 26 godina, te je pokopana u katedrali u Metzu. Oko njenog lika su se ubrzo ispreplele brojne legende, te se u njima naziva Blanchefleur.2<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Ubrzo nakon njene smrti o\u017eenio se Fastradom, koja je bila k\u0107er austrazijskog grofa Radolfa. Karlovom suprugom je postala nakon Hildegardine smrti, a umrla je 794. g. Po Einhardu bila je lijepa, ambiciozna i okrutna, a po mi\u0161ljenju naroda imala je negativan utjecaj na Karla.3<\/sup><\/a> Nakon njene smrti, za \u017eenu je uzeo Liutgardu s kojom nije imao djece, a koja je ostala zapam\u0107ena kao bole\u017eljiva, ali dobra i pobo\u017ena kraljica. Umrla je 800. g., te je pokopana u Toursu. Nakon njene smrti imao je jo\u0161 \u010detiri prile\u017enice, s kojima je imao jo\u0161 petero djece.4<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Djecu je obrazovao po principu u\u010denja slobodnih umjetnosti koji potje\u010de jo\u0161 iz kasne antike. U\u010dili su predmete podijeljene u dvije skupine. Ni\u017ei stupanj (trivium<\/em>) \u010dinile su gramatika, retorika i dijalektika, a vi\u0161i stupanj (quadrivium<\/em>) aritmetika, geometrija, astronomija i glazba. Nakon \u0161to bi do\u0161li do za to primjerene dobi, sinovi bi u\u010dili jahati, baratati oru\u017ejem, te bi i\u0161li u lov, a k\u0107eri bi u\u010dile presti vunu.5<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Karlo je bio izuzetno vezan uz svoju djecu, uvijek bi objedovao s njima, te nikada nije kretao na put bez njih. Sinovi bi jahali uz njega, a k\u0107eri su ih pratile odostraga. Zanimljivo je i to da niti jednu svoju k\u0107er nije udao. Njegov biograf Einhard to komentira \u010dinjenicom da je bio jako vezan uz svoje k\u0107eri, no izgleda da je tome bio razlog strah da \u0107e i zetovi tra\u017eiti dio zemlje za sebe.6<\/sup><\/a><\/p>\n

Karlov izgled<\/h3>\n

\"Karlo<\/a>Ovako je Karla opisao njegov biograf Einhard: \u201eBio je krupan i sna\u017ean, visokog stasa koji ipak nije nadilazio pravu mjeru – zna se, naime, da je njegova visina iznosila sedam puta duljinu njegovih stopala. \u010celo mu je bilo zaobljeno, o\u010di vrlo velike i \u017eivahne, nos malo ve\u0107i od prosje\u010dnog, kosa sijeda i lijepa, lice vedro i prijazno. Zato je, bilo da je stajao ili sjedio, djelovao vrlo autoritativno i dostojanstveno. Iako mu je vrat bio debeo i ne\u0161to kra\u0107i, a trbuh mo\u017eda malo izbo\u010deniji, to je prikrivala skladnost ostalih udova. Hod mu je bio \u010dvrst, a \u010ditavo dr\u017eanje tijela mu\u017eevno. Imao je jasan glas koji me\u0111utim, nije ba\u0161 odgovarao njegovoj sna\u017enoj pojavi.\u201c.7<\/sup><\/a> U slijede\u0107em poglavlju opisuje njegov na\u010din obla\u010denja: \u201eOdijevao se po tradiciji svojih otaca, u frana\u010dku no\u0161nju. Na tijelo je obla\u010dio lanenu ko\u0161ulju i ga\u0107e od lanene tkanine, a zatim tuniku obrubljenu svilom i hla\u010de [\u2026] ramena i prsa zimi mu je \u0161titio prsluk napravljen od vidrinog ili kuninog krzna; ogrtao se modrim pla\u0161tem i uvijek imao pripasan ma\u010d \u010diji su dr\u017eak i remen bili od zlata ili srebra. Ponekad je upotrebljavao i dragim kamenjem ure\u0161en ma\u010d, no to samo na velike blagdane ili kad bi do\u0161li izaslanici stranih naroda. Tu\u0111insku odje\u0107u, koliko god bila lijepa, odbijao je i nikad nije dopu\u0161tao da mu je obuku [\u2026]. Na sve\u010danostima je stupao u odori protkanoj zlatom, u obu\u0107i ure\u0161enoj dragim kamenjem; pla\u0161t mu je bio pri\u010dvr\u0161\u0107en zlatnom kop\u010dom, a glavu mu je krasila kruna, tako\u0111er od zlata i dragulja. No, u ostale dane njegova se odje\u0107a nije puno razlikovala od obi\u010dne i pu\u010dke no\u0161nje.\u201c8<\/sup><\/a><\/p>\n

Osobnost<\/h3>\n

Iz sa\u010duvanih zapisa o Karlu Velikom saznajemo i ne\u0161to o njegovoj osobnosti. Tako znamo da je bio obo\u017eavatelj dobre hrane, te se \u010desto \u017ealio kako mu post \u0161kodi. Gotovo je zamrzio lije\u010dnike koji su mu u njegovim ve\u0107 poodmaklim godinama savjetovali neka se odrekne pe\u010denja i privikne na kuhano meso.9<\/sup><\/a> Gozbe je rijetko prire\u0111ivao, osim za velike blagdane, kada se \u010dastio u dru\u0161tvu velikog broja ljudi. Iako je u\u017eivao u hrani, nije podnosio opijanje, pa je to zamjerao i ljudima oko sebe.10<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Svakodnevni objed se sastojao od pe\u010denja, koje mu je bilo omiljena hrana, te jo\u0161 \u010detiri jela. Dok je ru\u010dao, slu\u0161ao bi glazbu ili \u010ditanja, naj\u010de\u0161\u0107e o povijesti ili junacima iz pro\u0161losti.<\/p>\n\n

Bio je dobar govornik, poznavao je latinski i gr\u010dki jezik. Kao i njegova djeca, i on je prou\u010davao slobodne umjetnosti. \u0110akon Petar iz Pise u\u010dio ga je gramatiku, dok ga je drugim predmetima podu\u010davao Alkuin. Od njega je u\u010dio retoriku, dijalektiku i astronomiju. Poku\u0161avao je i pisati, ali u tome nije bio pretjerano uspje\u0161an. O tome Einhard navodi da je u tu svrhu dr\u017eao plo\u010dice i sve\u0161\u010di\u0107e pergamene u krevetu pod uzglavljem, da bi kada ima slobodnog vremena, privikavao ruku na oblikovanje slova.11<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Navodno je izrazito pomagao siromasima, te poku\u0161avao tu praksu ustaliti i me\u0111u svojim podanicima. Gdje god bi doznao da kr\u0161\u0107ani \u017eive u siroma\u0161tvu, slao bi im novac.12<\/sup><\/a><\/p>\n

Pobo\u017enost<\/h3>\n

Karlo je od ranog djetinjstva bio odgajan u kr\u0161\u0107anskom duhu, te je bio veoma religiozan \u010dovjek. Njegova velika pobo\u017enost bila je i jedan od razloga zbog kojih je pokrenuo izgradnju bazilike u Aachenu. Brinuo je i o tome da li se obredi izvr\u0161avaju na pravi na\u010din, pa je \u010desto opominjao crkvenjake, da paze da se ne\u0161to nedoli\u010dno ne unese u crkvu.13<\/sup><\/a> Veoma je \u0161tovao crkvu sv. Petra u Rimu, te je mnogim poklonima obasipao pape. \u017delio je da se Rimu vrati njegov stari ugled i sjaj, te da crkva sv. Petra bude bogatija i ljep\u0161a od svih ostalih. Nakon nekih previranja oko na\u010dina \u017eivota pape Leona III., Karlo intervenira u tim sukobima, te 799. g. odlazi u Rim kako bi ponovno u\u010dvrstio polo\u017eaj Crkve.14<\/sup><\/a><\/p>\n

Smrt<\/h3>\n

\"Bista<\/a>Pri kraju svoga \u017eivota, sazvao je skup\u0161tinu velika\u0161a iz cijelog kraljevstva, te je na njoj svog sina Ludovika (Ludovik Pobo\u017eni), jedinog koji je jo\u0161 bio \u017eiv od Hildegardinih sinova, proglasio svojim suvladarom, te nasljednikom kraljevstva i carske titule.15<\/sup><\/a> Ubrzo nakon toga, 813. g. Karlo je umro, te je pokopan u aachenskoj crkvi Majke Bo\u017eje i Svetog Spasitelja. Oporukom je \u017eelio svoj svojoj djeci ostaviti djeli\u0107 kraljevstva, no ona je prekasno zapo\u010deta, tako da nije dovr\u0161ena. Me\u0111utim, podjelu svoje imovine napravio je tri godine prije smrti, u kojoj je svoje blago podijelio na tri dijela. Dvije tre\u0107ine je poklonio 21 metropoliji u kraljevstvu. Preostalu tre\u0107inu, koja je trebala biti razdijeljena nakon njegove smrti, podijelio je na \u010detiri dijela. Prvi dio tako\u0111er je trebao i\u0107i metropolijama, drugi sinovima i k\u0107erima, tre\u0107i siromasima, a \u010detvrti slugama na dvoru.16<\/sup><\/a><\/p>\n

Einhardova biografija<\/h3>\n

Iako se Karlo Veliki spominje u vi\u0161e zapisa, djelo koje ga najpotpunije prikazuje kao vladara, ali i obi\u010dnog \u010dovjeka je Einhardov \u017divot Karla Velikog<\/em>. Einhard je bio Karlov suvremenik, \u010dovjek blizak dvoru, koji ne samo da je imao pristup dvorskim analima, nego je bio upoznat i s anegdotama te razli\u010ditim pri\u010dama iz Karlova \u017eivota. Zato nam ovo djelo, osim osnovnih informacija o Karlovom \u017eivotu, pru\u017ea i velik broj razli\u010ditih zanimljivosti koje se ve\u017eu uz njega. Djelo je pisano latinskim jezikom, a smatra se da je nastalo izme\u0111u 830. i 849. g.17<\/sup><\/a> Einhardu se pripisuju i Anali frana\u010dkog kraljevstva<\/em>, koji su jo\u0161 jedan bogat izvor za prou\u010davanje ovog razdoblja, no njegovo autorstvo nije dokazano.<\/p>\n\n

Ova biografija Karla Velikog, puno govori i o vremenu u kojemu je \u017eivio, pa su histori\u010dari pri prou\u010davanju ovog razdoblja \u010desto posezali za njom. Prvi put je tiskana 1521. g. u K\u00f6lnu, a kod nas ju prvi citira Ivan Lu\u010di\u0107 1666. g. u svom djelu De regno Dalmatiae et Croatiae<\/em>, gdje navodi dio u kojemu se spominju Panonija, Histrija, Liburnija i Dalmacija.18<\/sup><\/a><\/p>\n

Ostali predvi\u0111eni \u010dlanci iz serije:<\/h4>\n