{"id":159,"date":"2010-04-05T09:59:12","date_gmt":"2010-04-05T07:59:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/?p=159"},"modified":"2010-04-05T09:59:12","modified_gmt":"2010-04-05T07:59:12","slug":"ples-mrtvaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/slikarstvo\/ples-mrtvaca\/","title":{"rendered":"Ples mrtvaca"},"content":{"rendered":"

Opsjednutost smr\u0107u<\/h3>\n

\"Ples<\/a>Srednji vijek bio je vrijeme stra\u0161nih epidemija koje su ubile velik broj ljudi. Jedna od najve\u0107ih bila je epidemija kuge 1348. g. koja je usmrtila dvije tre\u0107ine stanovni\u0161tva Europe. Ljudi sve vi\u0161e po\u010dinju razmi\u0161ljati o smrti i njenoj neizbje\u017enosti, te kratko\u0107i \u017eivota. Pojavljuju se razmi\u0161ljanja o smrti kao koscu koji sije\u010de ljudske \u017eivote. Formiraju se razli\u010dite ideje o smrti, koje se zatim prenose i u likovni oblik. Iz bogate ikonografije smrti, izdvajamo jedan primjer, a to je slikoviti Ples mrtvaca<\/em>.<\/p>\n

Ples mrtvaca<\/h3>\n

\"Manuskript<\/a>U likovnim prikazima ove teme pojavljuju se predstavnici crkvenih i svjetovnih stale\u017ea, kao \u0161to su papa, kardinal, biskup, \u017eupnik, sve\u0107enik, kanonik, car, kralj, vojvoda, grof, vitez, lije\u010dnik, trgovac, seljak, dijete\u2026 S njima u paru nalaze se mrtvaci koji ih, dr\u017ee\u0107i za ruke, te ple\u0161u\u0107i, odvode u smrt. Mrtvaci su prikazani ili kao kosturi ili kao le\u0161ine u raspadanju.1<\/sup><\/a> Nose koplja, strelice ili lukove, a ponekad i grobarski alat. \u010cesto nose i glazbene instrumente, kojima stvaraju instrumentalnu podlogu svome plesu u kojemu se izruguju \u017eivima. Likovi se obi\u010dno pojavljuju prema hijerarhijskoj va\u017enosti, a \u010desto se ispod ili iznad prikaza nalaze stihovi kojima se smrt obra\u0107a svojim \u017ertvama. Pisani su prijete\u0107im tonom, mada ponekad imaju i sarkasti\u010dan prizvuk. Stihovi kojima se prenose rije\u010di \u010dovjeka upu\u0107ene smrti, obi\u010dno su puni o\u010dajavanja, te u njima ljudi mole za milost. No, smrt je nepokolebljiva, pred njom su svi isti, jer ona ne mari za dru\u0161tveni status, spol i dob. Postoje razli\u010dite varijacije ove teme, pa se negdje prizor odigrava u blizini raspela, ponekad propovjednik predvodi povorku (obja\u0161njavaju\u0107i njeno zna\u010denje), a ponekad se kombinira sa drugim temama smrti.2<\/sup><\/a><\/p>\n\n

\"Bernt<\/a>Iako jo\u0161 nije razrije\u0161eno podrijetlo ovih prikaza, jedan od literarnih predlo\u017eaka koji im je prethodio bio je Vado Mori<\/em>.3<\/sup><\/a> To je pjesma iz 13 st. francuskog podrijetla, u kojoj se pripadnici razli\u010ditih dru\u0161tvenih slojeva \u017eale na neizbje\u017enu blizinu smrti. Kod starijih primjera ovakvih pjesama, na po\u010detku se nalazio prolog koji je govorio o neizbje\u017enosti smrti. Za njim su slijedili posljednji stihovi jedanaestorice umiru\u0107ih ljudi, koji predstavljaju kralja, papu, biskupa, viteza, fizi\u010dara, logi\u010dara, mladi\u0107a, starca, bogata\u0161a, siromaha i lu\u0111aka. U novijim tekstovima ovoga \u017eanra, prologa nema, no broj likova se znatno pove\u0107ao.4<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Prema ostalim mi\u0161ljenjima na formiranje teme Plesa mrtvaca<\/em> utjecale su srednjovjekovna poezija o neizbje\u017enosti smrti, propovijedi redovnika (franjevci i dominikanci), misterije,5<\/sup><\/a> te pu\u010dka praznovjerja.6<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Tema je postala izuzetno popularna u 15. st., a njenom \u0161irenju pridonijeli su i grafi\u010dki listovi, preko kojih se \u0161irila njena ikonografija.<\/p>\n

Primjeri<\/h3>\n

\"Majstor<\/a>Ples mrtvaca<\/em> pojavljuje se na vi\u0161e desetaka prikaza u razli\u010ditim regijama Europe. Naj\u010de\u0161\u0107e se pojavljuje u srednjoj Europi (Francuska, Njema\u010dka, \u0160vicarska, sjeverna Italija, Slovenija, Hrvatska). Nalazimo ga naslikanog ili urezanog na vanjskim zidovima samostana, obiteljskih grobnica, mrtva\u010dnica ili unutar crkava.7<\/sup><\/a> Uz ove primjere Plesa mrtvaca<\/em> izvedenog u fresko tehnici, nalazimo ga prikazanog i u manuskriptima.<\/p>\n\n

Tema se prvi put javlja u Francuskoj na Cimeti\u00e8re des Innocents u Parizu, 1424. g. Prikaz je na\u017ealost uni\u0161ten, no sa\u010duvao se u reprodukciji u knjizi iz 1485. g. Vi\u0161e primjera prikaza ove teme nalazimo u Francuskoj, Njema\u010dkoj, Italiji, Austriji, Velikoj Britaniji, \u0160vedskoj, \u0160vicarskoj\u2026<\/p>\n\n

\"Majstor<\/a>Dobro sa\u010duvan primjer Plesa mrtvaca<\/em> nalazi se u crkvi sv. Marije na \u0160krilinah u Bermu u Istri. Crkvicu je uz pomo\u0107 suradnika oslikao Vincent iz Kastva, 1474. g. Me\u0111u mnogim fresko oslicima koji se nalaze u njoj, prikazan je i Ples mrtvaca<\/em> koji je smje\u0161ten iznad ulaznih vrata u crkvu. Naslikao ga je Vincentov pomo\u0107nik, kojega se naziva \u201eMajstorom Plesa mrtvaca\u201c.8<\/sup><\/a><\/p>\n

\n