![\"washingtonsko](\"http:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2010\/05\/washingtonsko-Krunjenje-Bogorodice-1.jpg\" "\\"washingtonsko")
<\/a>Umjetnost Venecije kroz povijest se uvijek razlikovala od ostale europske umjetnosti. Kod nje je prisutnija ve\u0107a sklonost prema boji, kao i nagla\u0161enijoj dekorativnosti, nego li je to slu\u010daj u ostatku europske umjetnosti (ili gradovima samog Apeninskog poluotoka). Veneciju je osnovao Bizant, i to preko Ravenne, tako da je ve\u0107 od samih po\u010detaka bila pod njegovim utjecajem. Iako samostalnost stje\u010de u 9. stolje\u0107u, i dalje su zamjetni utjecaji s istoka. Ova dugotrajnost bizantskih utjecaja vrlo \u010desto je obja\u0161njavana dodirima sa sienskom \u0161kolom, dok su zanemarivani izravni doticaji s Konstantinopolom.1<\/sup><\/a> Iako se po svom posebnom umjetni\u010dkom izra\u017eaju mo\u017ee ste\u0107i dojam da je bila zatvorena prema izvanjskim utjecajima, istina je zapravo druga\u010dija. Venecija je imala vrlo razvijene pomorske i trgova\u010dke veze, roba koja se prevozila sa Istoka u Europu morskim putem, prolazila je kroz venecijansku luku. Osobito uspje\u0161no razdoblje za njenu ekonomiju bila su prva \u010detiri desetlje\u0107a 14. stolje\u0107a. Dakle, ona je bila vrlo \u017eiv i dinami\u010dan internacionalni grad. U njoj su se sretale mnoge kulture, mije\u0161ali su se mnogi utjecaji. Upravo ovdje le\u017ei klju\u010d za razumijevanje njene umjetnosti. Venecijanski umjetnici su od drugih kultura preuzimali bilo koje stilske utjecaje, me\u0111utim primjenjivali su ih na svoj na\u010din. Drugim rije\u010dima, preuzimani elementi i utjecaji koji su dolazili u Veneciju, su se interpretirali i transformirali na venecijanski na\u010din.<\/p>\nUtjecaji<\/h3>\nU 14. stolje\u0107u u Veneciji mo\u017eemo razabrati nekoliko umjetni\u010dkih utjecaja koji dolaze iz razli\u010ditih sredi\u0161ta, a koje nalazimo i na Paolovim djelima. To su:\n\n\t- BIZANT Prvenstveno su to utjecaji iz Bizanta, i to iz njegova sredi\u0161ta \u2013 Konstantinopola. Ova izravna struja iz glavnoga grada Bizanta, najbolje je bila prihva\u0107ena upravo na du\u017edevu dvoru. To ne treba \u010duditi jer su venecijanske radionice bile u stalnom kontaktu s Konstantinopolom. Ti bizantski utjecaji u Veneciju dolaze u nekoliko navrata, pa ih, ovisno o razdoblju, ja\u010de ili manje osjetimo u umjetnosti. Jedan od bizantskih momenata koji je osobito obilje\u017eio venecijansku umjetnost bilo je ukra\u0161avanje krstionice sv. Marka, u vrijeme du\u017eda Andree Dandola.<\/li>\n\t
- RAVENNA Druga struja, koju ponovno mo\u017eemo povezati s Bizantom, u Veneciju dolazi preko ravenskih mozaicista. Oni u Veneciju donose tajne mozai\u010dke umjetnosti, te fascinaciju blistavim svjetlucavim bojama (koja \u0107e osobito u kasnijim razdobljima biti karakteristi\u010dna za venecijansku umjetnost). Ravenna, kao predvodnica Jadranske \u0161kole, svog punopravnog nasljednika nalazi upravo u Veneciji.<\/li>\n\t
- GOTIKA U ovom periodu osje\u0107aju se i utjecaji goti\u010dkog stila. Upravo je Paolo bio prvi venecijanski slikar koji spaja bizantske i goti\u010dke oblike, mada su goti\u010dki utjecaji kod Paola bili vrlo \u010desto zanemarivani od njegovih istra\u017eiva\u010da.<\/li>\n<\/ul>\n
Paolo – \u017eivot i djelo<\/h3>\nRana faza<\/h4>\n
![\"Pokrov](\"http:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2010\/05\/Pokrov-bla\u017eenog-Leona-Bemba-\u017eupna-crkva-sv.-Bla\u017ea-Vodnjan-oko-1321-1-300x204.jpg\" "\\"Pokrov")
<\/a>Djela Paola Veneziana zabilje\u017eena su periodu od 1333. do 1358. godine, dok mu se ostali radovi stilski pripisuju. Djelo koje ve\u0107ina autora smatra jednim od najranijih Paolovih djela je Pokrov bla\u017eenog Leona Bemba<\/em> (oko 1321.) koji se nalazi u Vodnjanu.2<\/sup><\/a> Djelo se originalno nalazilo u venecijanskoj crkvi San Lorenzo, a u Vodnjan je do\u0161lo nakon desakralizacije koju je u Veneciji izvr\u0161io Napoleon, u kojoj je Venecija izgubila velik broj umjetni\u010dkih djela. Pokrov bla\u017eenog Leona Bemba je oslikani poklopac sarkofaga, koji je podijeljen u pet polja. U sredi\u0161njem, najve\u0107em, prikazan je sam Leon Bembo, dok su na \u010detiri manja, koja se nalaze lijevo i desno od glavnog prikaza, naslikana neka od \u010duda koja je napravio. Bla\u017eeni Leon bio je iz Venecije, pa su na ovom pokrovu prikazana \u010duda koja je u\u010dinio na tom podru\u010dju. Ovdje se mogu uo\u010diti dva stilska utjecaja koja Paolo tu primjenjuje; to su bizantski utjecaji koji su vidljivi u primjeni zlatne pozadine, zelenkastih lica, te jakih kontura, dok je komunikacija me\u0111u likovima izvedena u goti\u010dkoj maniri.<\/p>\n\nIz ovog razdoblja potje\u010de i Poliptih sv. Lucije<\/em> (1321.?), koji je ra\u0111en za crkvu sv. Lucije na Krku. Uz nju su prikazani i lokalni kr\u010dki sveci. Ne zna se tko je bio naru\u010ditelj ovog djela.<\/p>\n\nSmrt Bogorodice<\/em> iz 1333. godine je Paolovo prvo potpisano djelo. Na njemu je vidljivo stapanje stilova koje je karakteristi\u010dno za Veneciju. U sredi\u0161njem dijelu u kojemu je prikazana Bogorodica, vidljivi su bizantski elementi, dok su na izvedbi svetaca zamje\u0107uju zapadnja\u010dki utjecaji.<\/p>\n\nU ovo razdoblje spada i washingtonsko Krunjenje Bogorodice<\/em>, djelo koje nije ni potpisano, ni datirano. Prva ga je Paolu pripisala Evelyn Sandberg Vavala, a zatim atribucija postaje op\u0107e prihva\u0107ena. Danas se smatra da Paolo nije autor, a djelo se pripisuje Majstoru Washingtonskog krunjenja Bogorodice, kojem su zatim atribuirana jo\u0161 neka djela koja su se pripisivala Paolu.3<\/sup><\/a><\/p>\nDr\u017eavni slikar (pittore ufficiale<\/em>)<\/h4>\n![\"Luneta](\"http:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2010\/05\/Luneta-du\u017eda-Francesca-DandolaSanta-Maria-Gloriosa-dei-Frari-Venecija-1339-1-300x204.jpg\" "\\"Luneta")
<\/a>Paolo Veneziano je jedan od prvih venecijanskih umjetnika koji je radio kao dr\u017eavni slikar, odnosno na narud\u017ebama koje je dobivao izravno s du\u017edeva dvora. Prvi rad koji je radio kao dr\u017eavni slikar je Luneta du\u017eda Francesca Dandola<\/em> iz 1339. godine, koja se nalazi u venecijanskoj crkvi Santa Maria Gloriosa dei Frari. Sam du\u017ed nije htio da mu nadgrobni spomenik bude prenaki\u0107en, pa takav zahtjev stavlja i pred svog slikara. U sredi\u0161tu lunete nalaze se Bogorodica i dijete Krist, a sa lijeve i desne strane od njih kle\u0107e du\u017ed i njegova \u017eena koja je obu\u010dena kao tre\u0107eredka. Oni se utje\u010du Bogorodici, \u0161to je i poruka ovog prikaza. Na prikazu je znakovito i to \u0161to Krist gleda prema mu\u0161karcima, dok Bogorodica gleda prema \u017eenama. Na ovom radu je tako\u0111er vidljiva i stilska kvaliteta Paolova rada. Pa\u017enju puno vi\u0161e poklanja orkestraciji boje, nego samog prostora, te se po tome udaljava od Giottova slikarstva. Ono \u0161to predstavlja kvalitetu njegova slikarstva su velike plohe \u010diste boje.<\/p>\n\n![\"Paolo](\"http:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2010\/05\/Paolo-Veneziano-sa-sinovima-Lucom-i-Giovannijem-Pala-Feriale-1345-1-300x204.jpg\" "\\"Paolo")
<\/a>Jo\u0161 jedan rad koji spada u Paolova djela koja je izveo kao dr\u017eavni slikar je Pala Feriale<\/em>. Nalazila se na glavnom oltaru u crkvi sv. Marka u Veneciji, a slu\u017eila je kao pokrov Pale doro. Potpisali su ju on i sinovi Luca i Giovanni. Du\u017ed Andrea Dandolo je prvi zabilje\u017eio legendu o sv. Marku. Tvrdio je da jedini zna gdje se nalazi njegovo tijelo, \u0161to je bilo \u010desto postavljano pitanje u to vrijeme, budu\u0107i da crkva sv. Marka ima kriptu, ali zbog vode ona nema funkciju. Andrea Dandolo je tim mjestom proglasio glavni oltar, te se zato i pri\u010da o sv. Marku smje\u0161ta upravo ovdje. Na prikazima su naslikani doga\u0111aji iz \u017eivota sv. Marka, onako kako ih je opisao du\u017ed. Venecijanci su osmislili i predstavili do\u017eivljaj sveca, jer su svome gradu htjeli dati bitan hodo\u010dasni\u010dki pe\u010dat. Razlog tome le\u017ei u \u010dinjenici da su preko Venecije hodo\u010dasnici putovali u Svetu Zemlju. Ovdje bi \u010dekali galiju, te bi u me\u0111uvremenu i sami upoznavali grad. Pisani su i vodi\u010di u kojima se bilje\u017eilo \u0161to nudi koji grad. Tako je Venecija odlu\u010dila ponuditi hodo\u010dasni\u010dko \u010da\u0161\u0107enje sv. Marka. U skupinu djela nastalih dok je Paolo djelovao kao dr\u017eavni slikar spada i Bogorodica iz Academije u Veneciji.<\/p>\nDekadencija \u2013 pedesete godine 14. stolje\u0107a<\/h4>\n
U razdoblju od 1347. do 1358. godine Paolo ne potpisuje svoja djela. U tom periodu, zbog pojave kuge u Veneciji, odlazi u Dalmaciju.4<\/sup><\/a> Veneciju napu\u0161ta i zato \u0161to u njoj vi\u0161e nema tolike potra\u017enje za njegovim djelima. U slikarstvu Venecije sredinom 14. stolje\u0107a figure gube volumen, naglasak se stavlja na liniju, u stavu lika je prisutna hijeratska krutost, dok je na licima vidljiv fanatizam koji je bio stran u prethodnom periodu. Nagla\u0161ava se religijski zanos, a uo\u010dljivo je i referiranje na djela Isto\u010dnog kr\u0161\u0107anstva. Taj novi bizantizam, koji ima druga\u010dije karakteristike od onog iz ranijih djela, prisutan je i u Paolovim djelima. Djela na kojima je vidljiv novi izraz su primjerice poliptisi iz Pariza i Pirane, za koje se M. Muraro pita pripadaju li oni Paolovim djelima ili su to mo\u017eda djela radionice. Smatra kako je nedopustivo da bi dvorski slikar, kao \u0161to je bio Paolo, mogao pasti na razinu \u201eslikara svetaca\u201c-\u201emadonera\u201c.5<\/sup><\/a> Drugi istra\u017eiva\u010di ne tuma\u010de na taj na\u010din promjene Paolovog stila. E. Sandberg Vavala smatra kako se Paolo sve vi\u0161e pribli\u017eava gotici, te da se promjene stila trebaju tuma\u010diti u skladu s time.6<\/sup><\/a> Lasareff pak smatra kako su goti\u010dki elementi bitan kriterij za datiranje Paolovih djela, ali tako\u0111er nagla\u0161ava da razvoj niti jednog slikara nije ravnomjeran, pa je tako i on imao faze u kojima bi vi\u0161e preferirao bizantske ili goti\u010dke utjecaje. Ipak, ka\u017ee kako je gotika vidljivija u njegovim kasnijim djelima.7<\/sup><\/a> Paolo je u ovom razdoblju boravio u Dubrovniku, a djela je ostavio u Dubrovniku i Trogiru.<\/p>\nZrelo\/kasno razdoblje<\/h4>\n
![\"Krunjenje](\"http:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2010\/05\/Krunjenje-Bogorodice-The-Frick-Collection-1358-1-300x204.jpg\" "\\"Krunjenje")
<\/a>Iz ovog razdoblja sa\u010duvan je velik broj potpisanih i datiranih djela. Pove\u0107ava se broj narud\u017ebi, pa se formira i organizacija u radionici. Osim \u0161to dolazi do podjele posla unutar nje, zamje\u0107uje se i kopiranje slikanih likova unutar same radionice. Kopirali su se uz pomo\u0107 prozirnog papira, a ta pojava je osobito \u010desta na likovima Bogorodice. U ovom periodu Paolo ustaljuje produkciju Bogorodica, i to i bizantskog i goti\u010dkog tipa. Djelo koje se osobito isti\u010de u ovom periodu je Krunjenje Bogorodice<\/em> (Frick Collection, New York) iz 1358. godine. To je ujedno i njegovo posljednje dokumentirano djelo, koje je datirao i potpisano sa sinom Giovannijem. Paolo je svoju karijeru zaklju\u010dio slikom u kojoj sumira svoja dotada\u0161nja iskustva. Kao \u0161to Muraro ka\u017ee, Paolo ovdje goti\u010dku tradiciju uvodi u bizantsku kulturu.8<\/sup><\/a> Dojam koji se dobiva prou\u010davanjem ovog djela je \u010dista dekoracija \u2013 upravo ono \u010demu su Venecijanci \u010ditavo vrijeme te\u017eili. No, ipak postavlja se pitanje za\u0161to ovaj prikaz krunjenja Bogorodice nije imao utjecaja u Veneciji? Fresku s istom temom koja se 1365. godine postavlja u Du\u017edevoj pala\u010di, naslikao je Guariento, padovanski slikar, potpuno druga\u010dijeg stilskog izraza. Venecijanska politika se u ovim godinama mijenja. Uzor vi\u0161e ne tra\u017ei u dalekom Bizantu, nego se sada \u017eeli prezentirati unutar konteksta talijanske nacije.9<\/sup><\/a> Izgleda da Paolov stil, koji je kombinirao dekorativnost kasne gotike s elementima Istoka, ra\u0111e nego Giottov realizam, bio prenje\u017ean i apstraktan za grad koji se htio predstaviti u novom svijetlu \u2013 ne vi\u0161e isto\u010dnja\u010dkom i bizantskom, nago sada talijanskom i europskom.<\/p>\nZaklju\u010dak<\/h3>\n
Venecija je oduvijek imala specifi\u010dan likovni izraz, koji je upijao utjecaje iz razli\u010ditih sredina, ali ih isto tako i interpretirao na svoj na\u010din. Takvo okru\u017eenje utjecalo je i na formiranje umjetni\u010dkih li\u010dnosti unutar nje. Paolo Veneziano, slikar kojem jo\u0161 uvijek nisu sa sigurno\u0161\u0107u atribuirana sva djela, o \u010dijem se \u017eivotu i djelovanju zapravo jo\u0161 uvijek ne zna mnogo, zasigurno je umjetnik koji je obilje\u017eio razdoblje 14. stolje\u0107a. Ovo je vrijeme kada se \u0161ire utjecaji Giottovog realizma, no Paolo ipak slijedi svoj, druga\u010diji stilski izraz. \u010cesto se dvoume\u0107i izme\u0111u utjecaja Bizanta ili gotike, u svojim posljednjim djelima on sretno spaja ove utjecaje, stvaraju\u0107i novi, originalan izra\u017eaj.<\/p>\n
\n\n\t- Osniva\u010d venecijanske slikarske \u0161kole<\/li>\n\t
- Prvi venecijanski dr\u017eavni slikar<\/li>\n\t
- Zbog izbijanja kuge u Veneciji, dio \u017eivota proveo u Dalmaciji<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n\n
\n\t- LITERATURA: MICHELANGELO MURARO, Paolo da Venezia, Pennsylvania State University Press, 1970.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n\n
\n\t- 1<\/sup> MICHELANGELO MURARO, Paolo da Venezia, Pennsylvania State University Press, 1970., 1.<\/li>\n\t
- 2<\/sup> Ovo djelo se razli\u010dito datira (i atribuira). Muraro osporava godinu njegova nastanka (1321.), te smatra da ga se treba smjestiti negdje u sredinu Trecenta. Lasareff smatra da ga uop\u0107e nije radio Paolo, nego mo\u017eda njegov u\u010ditelj (Master of Maestro Paolo). Usp. MICHELANGELO MURARO, Paolo da Venezia, Pennsylvania State University Press, 1970.<\/li>\n\t
- 3<\/sup> Usp. MICHELANGELO MURARO, nav. dj., 22.-23.<\/li>\n\t
- 4<\/sup> MICHELANGELO MURARO, nav. dj., 60.-61.<\/li>\n\t
- 5<\/sup> MICHELANGELO MURARO, nav. dj., 62.<\/li>\n\t
- 6<\/sup> MICHELANGELO MURARO, nav. dj., 62.<\/li>\n\t
- 7<\/sup> MICHELANGELO MURARO, nav. dj., 62.<\/li>\n\t
- 8<\/sup> MICHELANGELO MURARO, nav. dj., 69.<\/li>\n\t
- 9<\/sup> MICHELANGELO MURARO, nav. dj., 67.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Paolo Veneziano je slikar koji je obilje\u017eio venecijansko slikarstvo 14. stolje\u0107a. Smatra se osniva\u010dem venecijanske slikarske \u0161kole, a bio je i jedan od njenih prvih slu\u017ebenih dr\u017eavnih slikara. Da bi se upoznali s njegovim specifi\u010dnim umjetni\u010dkim izrazom, prvo je potrebno obratiti pozornost na umjetni\u010dku situaciju u Veneciji toga doba.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":207,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[20],"class_list":["post-208","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-slikarstvo","tag-paolo-veneziano"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=208"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/media\/207"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=208"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=208"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=208"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Paolo – \u017eivot i djelo<\/h3>\nRana faza<\/h4>\n
Iz ovog razdoblja potje\u010de i Poliptih sv. Lucije<\/em> (1321.?), koji je ra\u0111en za crkvu sv. Lucije na Krku. Uz nju su prikazani i lokalni kr\u010dki sveci. Ne zna se tko je bio naru\u010ditelj ovog djela.<\/p>\n\n Smrt Bogorodice<\/em> iz 1333. godine je Paolovo prvo potpisano djelo. Na njemu je vidljivo stapanje stilova koje je karakteristi\u010dno za Veneciju. U sredi\u0161njem dijelu u kojemu je prikazana Bogorodica, vidljivi su bizantski elementi, dok su na izvedbi svetaca zamje\u0107uju zapadnja\u010dki utjecaji.<\/p>\n\n U ovo razdoblje spada i washingtonsko Krunjenje Bogorodice<\/em>, djelo koje nije ni potpisano, ni datirano. Prva ga je Paolu pripisala Evelyn Sandberg Vavala, a zatim atribucija postaje op\u0107e prihva\u0107ena. Danas se smatra da Paolo nije autor, a djelo se pripisuje Majstoru Washingtonskog krunjenja Bogorodice, kojem su zatim atribuirana jo\u0161 neka djela koja su se pripisivala Paolu.3<\/sup><\/a><\/p>\n U razdoblju od 1347. do 1358. godine Paolo ne potpisuje svoja djela. U tom periodu, zbog pojave kuge u Veneciji, odlazi u Dalmaciju.4<\/sup><\/a> Veneciju napu\u0161ta i zato \u0161to u njoj vi\u0161e nema tolike potra\u017enje za njegovim djelima. U slikarstvu Venecije sredinom 14. stolje\u0107a figure gube volumen, naglasak se stavlja na liniju, u stavu lika je prisutna hijeratska krutost, dok je na licima vidljiv fanatizam koji je bio stran u prethodnom periodu. Nagla\u0161ava se religijski zanos, a uo\u010dljivo je i referiranje na djela Isto\u010dnog kr\u0161\u0107anstva. Taj novi bizantizam, koji ima druga\u010dije karakteristike od onog iz ranijih djela, prisutan je i u Paolovim djelima. Djela na kojima je vidljiv novi izraz su primjerice poliptisi iz Pariza i Pirane, za koje se M. Muraro pita pripadaju li oni Paolovim djelima ili su to mo\u017eda djela radionice. Smatra kako je nedopustivo da bi dvorski slikar, kao \u0161to je bio Paolo, mogao pasti na razinu \u201eslikara svetaca\u201c-\u201emadonera\u201c.5<\/sup><\/a> Drugi istra\u017eiva\u010di ne tuma\u010de na taj na\u010din promjene Paolovog stila. E. Sandberg Vavala smatra kako se Paolo sve vi\u0161e pribli\u017eava gotici, te da se promjene stila trebaju tuma\u010diti u skladu s time.6<\/sup><\/a> Lasareff pak smatra kako su goti\u010dki elementi bitan kriterij za datiranje Paolovih djela, ali tako\u0111er nagla\u0161ava da razvoj niti jednog slikara nije ravnomjeran, pa je tako i on imao faze u kojima bi vi\u0161e preferirao bizantske ili goti\u010dke utjecaje. Ipak, ka\u017ee kako je gotika vidljivija u njegovim kasnijim djelima.7<\/sup><\/a> Paolo je u ovom razdoblju boravio u Dubrovniku, a djela je ostavio u Dubrovniku i Trogiru.<\/p>\n Venecija je oduvijek imala specifi\u010dan likovni izraz, koji je upijao utjecaje iz razli\u010ditih sredina, ali ih isto tako i interpretirao na svoj na\u010din. Takvo okru\u017eenje utjecalo je i na formiranje umjetni\u010dkih li\u010dnosti unutar nje. Paolo Veneziano, slikar kojem jo\u0161 uvijek nisu sa sigurno\u0161\u0107u atribuirana sva djela, o \u010dijem se \u017eivotu i djelovanju zapravo jo\u0161 uvijek ne zna mnogo, zasigurno je umjetnik koji je obilje\u017eio razdoblje 14. stolje\u0107a. Ovo je vrijeme kada se \u0161ire utjecaji Giottovog realizma, no Paolo ipak slijedi svoj, druga\u010diji stilski izraz. \u010cesto se dvoume\u0107i izme\u0111u utjecaja Bizanta ili gotike, u svojim posljednjim djelima on sretno spaja ove utjecaje, stvaraju\u0107i novi, originalan izra\u017eaj.<\/p>\n Paolo Veneziano je slikar koji je obilje\u017eio venecijansko slikarstvo 14. stolje\u0107a. Smatra se osniva\u010dem venecijanske slikarske \u0161kole, a bio je i jedan od njenih prvih slu\u017ebenih dr\u017eavnih slikara. Da bi se upoznali s njegovim specifi\u010dnim umjetni\u010dkim izrazom, prvo je potrebno obratiti pozornost na umjetni\u010dku situaciju u Veneciji toga doba.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":207,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[20],"class_list":["post-208","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-slikarstvo","tag-paolo-veneziano"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=208"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/media\/207"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=208"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=208"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=208"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}<\/a>Djela Paola Veneziana zabilje\u017eena su periodu od 1333. do 1358. godine, dok mu se ostali radovi stilski pripisuju. Djelo koje ve\u0107ina autora smatra jednim od najranijih Paolovih djela je Pokrov bla\u017eenog Leona Bemba<\/em> (oko 1321.) koji se nalazi u Vodnjanu.2<\/sup><\/a> Djelo se originalno nalazilo u venecijanskoj crkvi San Lorenzo, a u Vodnjan je do\u0161lo nakon desakralizacije koju je u Veneciji izvr\u0161io Napoleon, u kojoj je Venecija izgubila velik broj umjetni\u010dkih djela. Pokrov bla\u017eenog Leona Bemba je oslikani poklopac sarkofaga, koji je podijeljen u pet polja. U sredi\u0161njem, najve\u0107em, prikazan je sam Leon Bembo, dok su na \u010detiri manja, koja se nalaze lijevo i desno od glavnog prikaza, naslikana neka od \u010duda koja je napravio. Bla\u017eeni Leon bio je iz Venecije, pa su na ovom pokrovu prikazana \u010duda koja je u\u010dinio na tom podru\u010dju. Ovdje se mogu uo\u010diti dva stilska utjecaja koja Paolo tu primjenjuje; to su bizantski utjecaji koji su vidljivi u primjeni zlatne pozadine, zelenkastih lica, te jakih kontura, dok je komunikacija me\u0111u likovima izvedena u goti\u010dkoj maniri.<\/p>\n\nDr\u017eavni slikar (pittore ufficiale<\/em>)<\/h4>\n
<\/a>Paolo Veneziano je jedan od prvih venecijanskih umjetnika koji je radio kao dr\u017eavni slikar, odnosno na narud\u017ebama koje je dobivao izravno s du\u017edeva dvora. Prvi rad koji je radio kao dr\u017eavni slikar je Luneta du\u017eda Francesca Dandola<\/em> iz 1339. godine, koja se nalazi u venecijanskoj crkvi Santa Maria Gloriosa dei Frari. Sam du\u017ed nije htio da mu nadgrobni spomenik bude prenaki\u0107en, pa takav zahtjev stavlja i pred svog slikara. U sredi\u0161tu lunete nalaze se Bogorodica i dijete Krist, a sa lijeve i desne strane od njih kle\u0107e du\u017ed i njegova \u017eena koja je obu\u010dena kao tre\u0107eredka. Oni se utje\u010du Bogorodici, \u0161to je i poruka ovog prikaza. Na prikazu je znakovito i to \u0161to Krist gleda prema mu\u0161karcima, dok Bogorodica gleda prema \u017eenama. Na ovom radu je tako\u0111er vidljiva i stilska kvaliteta Paolova rada. Pa\u017enju puno vi\u0161e poklanja orkestraciji boje, nego samog prostora, te se po tome udaljava od Giottova slikarstva. Ono \u0161to predstavlja kvalitetu njegova slikarstva su velike plohe \u010diste boje.<\/p>\n\n<\/a>Jo\u0161 jedan rad koji spada u Paolova djela koja je izveo kao dr\u017eavni slikar je Pala Feriale<\/em>. Nalazila se na glavnom oltaru u crkvi sv. Marka u Veneciji, a slu\u017eila je kao pokrov Pale doro. Potpisali su ju on i sinovi Luca i Giovanni. Du\u017ed Andrea Dandolo je prvi zabilje\u017eio legendu o sv. Marku. Tvrdio je da jedini zna gdje se nalazi njegovo tijelo, \u0161to je bilo \u010desto postavljano pitanje u to vrijeme, budu\u0107i da crkva sv. Marka ima kriptu, ali zbog vode ona nema funkciju. Andrea Dandolo je tim mjestom proglasio glavni oltar, te se zato i pri\u010da o sv. Marku smje\u0161ta upravo ovdje. Na prikazima su naslikani doga\u0111aji iz \u017eivota sv. Marka, onako kako ih je opisao du\u017ed. Venecijanci su osmislili i predstavili do\u017eivljaj sveca, jer su svome gradu htjeli dati bitan hodo\u010dasni\u010dki pe\u010dat. Razlog tome le\u017ei u \u010dinjenici da su preko Venecije hodo\u010dasnici putovali u Svetu Zemlju. Ovdje bi \u010dekali galiju, te bi u me\u0111uvremenu i sami upoznavali grad. Pisani su i vodi\u010di u kojima se bilje\u017eilo \u0161to nudi koji grad. Tako je Venecija odlu\u010dila ponuditi hodo\u010dasni\u010dko \u010da\u0161\u0107enje sv. Marka. U skupinu djela nastalih dok je Paolo djelovao kao dr\u017eavni slikar spada i Bogorodica iz Academije u Veneciji.<\/p>\nDekadencija \u2013 pedesete godine 14. stolje\u0107a<\/h4>\n
Zrelo\/kasno razdoblje<\/h4>\n
<\/a>Iz ovog razdoblja sa\u010duvan je velik broj potpisanih i datiranih djela. Pove\u0107ava se broj narud\u017ebi, pa se formira i organizacija u radionici. Osim \u0161to dolazi do podjele posla unutar nje, zamje\u0107uje se i kopiranje slikanih likova unutar same radionice. Kopirali su se uz pomo\u0107 prozirnog papira, a ta pojava je osobito \u010desta na likovima Bogorodice. U ovom periodu Paolo ustaljuje produkciju Bogorodica, i to i bizantskog i goti\u010dkog tipa. Djelo koje se osobito isti\u010de u ovom periodu je Krunjenje Bogorodice<\/em> (Frick Collection, New York) iz 1358. godine. To je ujedno i njegovo posljednje dokumentirano djelo, koje je datirao i potpisano sa sinom Giovannijem. Paolo je svoju karijeru zaklju\u010dio slikom u kojoj sumira svoja dotada\u0161nja iskustva. Kao \u0161to Muraro ka\u017ee, Paolo ovdje goti\u010dku tradiciju uvodi u bizantsku kulturu.8<\/sup><\/a> Dojam koji se dobiva prou\u010davanjem ovog djela je \u010dista dekoracija \u2013 upravo ono \u010demu su Venecijanci \u010ditavo vrijeme te\u017eili. No, ipak postavlja se pitanje za\u0161to ovaj prikaz krunjenja Bogorodice nije imao utjecaja u Veneciji? Fresku s istom temom koja se 1365. godine postavlja u Du\u017edevoj pala\u010di, naslikao je Guariento, padovanski slikar, potpuno druga\u010dijeg stilskog izraza. Venecijanska politika se u ovim godinama mijenja. Uzor vi\u0161e ne tra\u017ei u dalekom Bizantu, nego se sada \u017eeli prezentirati unutar konteksta talijanske nacije.9<\/sup><\/a> Izgleda da Paolov stil, koji je kombinirao dekorativnost kasne gotike s elementima Istoka, ra\u0111e nego Giottov realizam, bio prenje\u017ean i apstraktan za grad koji se htio predstaviti u novom svijetlu \u2013 ne vi\u0161e isto\u010dnja\u010dkom i bizantskom, nago sada talijanskom i europskom.<\/p>\nZaklju\u010dak<\/h3>\n
\n\t
\n\t
\n\t