Prikazi careva u Aja Sofiji<\/h3>\n
U Konstantinopolu u XI. stolje\u0107u razvija se posebni tip zavjetnih slika. Na njima je prikazan Krist ili Bogorodica koji sjede na prijestolju izme\u0111u cara i carice. Aja Sofija koja je bila dvorska crkva, bila je osobito pogodna za takve prikaze.4<\/sup><\/a><\/p>\n Nalazi se uz grupu s carem Ivanom Komnenom i caricom Irenom, na isto\u010dnom zidu ju\u017ene galerije. Car je prikazan u dobi od sedamnaest godina. Izraz lica mu je uznemiren, te je taj dojam jo\u0161 pove\u0107an \u0161iroko razvu\u010denim, opu\u0161tenim ustima. C. Rufus Morey smatra da se u ovakvim portretima mogu vidjeti dvije tendencije. Kao prvo, vidljiva je velika sli\u010dnost izme\u0111u njih i portreta donatora na zidovima srpskih crkava iz sredine XII. st. U drugu ruku, oni su, zajedno s prikazom Krista iz prethodnog prikaza, pokazatelji antirealisti\u010dnog stila koji \u0107e uskoro biti prihva\u0107en, te \u0107e uznemiriti spokojnu ravnote\u017eu klasi\u010dnog bizantskog stila.11<\/sup><\/a> Ovi primjeri iz Aja Sofije su prvi primjeri kasnije faze bizantske umjetnosti u samome Konstantinopolu. Taj stil je dosad bio ilustriran samo provincijalnim primjerima tako da je op\u0107enito bio poznat pod imenom makedonski stil<\/em>.12<\/sup><\/a><\/p>\n Upoznavanjem sa stilom, ikonografijom i smje\u0161tajem ovih mozaika, mo\u017eemo donijeti i neke zaklju\u010dke o njihovom zna\u010denju. Kao prvo, potrebno je jo\u0161 jednom naglasiti ulogu i polo\u017eaj bizantskoga cara, basileusa<\/em>. Uz civilnu vlast, imao je i velike ovlasti u crkvenim pitanjima (primjerice, razdoblje ikonoklazma je i zapo\u010deto i zavr\u0161eno od strane careva). U likovnim prikazima, carevi i carice su osim atributa svoje svjetovne vlasti, te rasko\u0161ne odje\u010de opto\u010dene biserima i dragim kamenjem, imali i aureolu. Time ih se ozna\u010davalo kao sveta\u010dke, odnosno bo\u017eanske likove. Na ve\u0107ini mozaika koji su ovdje predstavljeni, carevi i carice se nalaze u dru\u0161tvu Bogorodice ili Krista. No, oni ovdje nisu u ravnopravnom polo\u017eaju, nego carevi prinose darove ili se klanjaju Bogorodici, odnosno Kristu. Iz toga se izvla\u010di zaklju\u010dak da su ovo definitivno zavjetni mozaici. Njihova namjena se osobito mo\u017ee vidjeti i kod atributa koji nose carice (primjer: Zoe i Irena), a to je svitak s popisom carskih zadu\u017ebina. Car s druge strane nosi vre\u0107u sa zlatom. Iz toga mo\u017eemo zaklju\u010diti da su svojim darovima Crkvi na ovome svijetu, htjeli sebi osigurati mjesto na onome svijetu. A kako bi to jo\u0161 naglasili, radili su ovakve zavjetne mozaike u glavnoj konstantinopolskoj crkvi \u2013 Aja Sofiji. Time bi podsje\u0107ali i obi\u010dan puk da slijedi njihov primjer (naravno, u skladu sa svojim mogu\u0107nostima), te bi pokazali svoj \u010din i time naglasili svoju velikodu\u0161nost i poniznost pred Bogom. S druge strane oni na ovaj na\u010din pokazuju i malom \u010dovjeku, koji prolazi kraj tih mozaika, o njihovoj velikodu\u0161nosti i pravom religioznome \u017eivotu, te ga istovremeno poti\u010du da slijedi primjer svoga cara. Naravno, na ovaj na\u010din i slika cara ostaje zapam\u0107ena na zidovima dvorske crkve, da bi ga se i slijede\u0107i nara\u0161taji mogli sje\u0107ati i pamtiti kao dobrog i pravednog vladara.<\/p>\n U Aja Sofiji sa\u010duvan je jedan od najve\u0107ih korpusa prikaza careva u mozaicima. Oni su zavjetni mozaici, na kojima su carevi prikazani kako prinose darove ili se klanjaju Kristu i Bogorodici. Smje\u0161teni na zidovima crkve, u prostoru gdje se obi\u010dno smje\u0161taju likovi svetaca, i sami carevi, prikazani s aureolama na glavi, do\u017eivljavaju se kao sveti likovi. <\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":218,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[11,24],"class_list":["post-222","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-slikarstvo","tag-bizant","tag-zidne-slike"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/222","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=222"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/222\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/media\/218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=222"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=222"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=222"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Bogorodica izme\u0111u careva Justinijana i Konstantina<\/h3>\n
![\"Bogorodica](\"http:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/Bogorodica-izme\u0111u-careva-Justinijana-i-Konstantina-1-300x204.jpg\" "\\"Bogorodica")
<\/a>Ovaj mozaik nalazi se na ju\u017enom portalu u narteksu, a nastao je oko 990. g. Njegov naru\u010ditelj vjerojatno je bio car Bazilije II. koji je osobito \u0161tovao ovu dvojicu svojih velikih prethodnika. Iako se kao vrijeme njegovog nastanka uzima kraj X. st., postoje neke sumnje u ovu dataciju.5<\/sup><\/a> Na mozaiku je u sredini prikazana Bogorodica na prijestolju, u \u010dijem krilu sjedi Krist s perom i svitkom u rukama. S lijeve strane prilazi im car Justinijan koji u rukama nosi model crkve Aja Sofije. Sa suprotne strane stoji car Konstantin s umanjenim modelom grada Konstantinopola, koji je po njemu dobio ime. Ove zavjetne darove prinose Bogorodici. Format mozaika je polukru\u017ean, a u njemu vidimo i naznaku prostora. Iako je njegova pozadina zlatna, donji dio, na kojem stoje likovi je zelene boje, te tako ozna\u010dava tlo. Glave svih likova, pa tako i dvojice careva, obrubljene su aureolama, tako stavljaju\u0107i i same careve u bo\u017eansku, odnosno sveta\u010dku domenu. Mozaik je vrlo minuciozno izveden, s puno detalja na odje\u0107i i krunama careva. Pokraj njih nalaze se razli\u010diti natpisi koji slave njihovu vladavinu. \u201eOvaj mozaik nije samo puki likovni prikaz zadane teme nego pokazuje jasnu povezanost Crkve i dr\u017eave s Bogom koji blagoslivlja crkvu, vladara i dr\u017eavu (grad).\u201c.6<\/sup><\/a> Ozna\u010davanje slavnih predaka, te makete glavnoga grada Carstva, i glavne crkve u tome gradu, nagovije\u0161ta obnovu grada i Carstva pod Bazilijem II.<\/p>\nPantokrator izme\u0111u cara Konstantina IX. Monomaha i carice Zoe<\/h3>\n
![\"Pantokrator](\"http:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/Pantokrator-izme\u0111u-cara-Konstantina-IX.-Monomaha-i-carice-Zoe-1-300x204.jpg\" "\\"Pantokrator")
<\/a>Na ovome mozaiku, koji se nalazi u ju\u017enoj galeriji, prikazana su tri lika. Sredi\u0161nji je Krist Pantokrator koji sjedi na prijestolju, a lijevo i desno od njega nalaze se car Konstantin IX. Monomah i carica Zoe. Carica i car obu\u010deni su u rasko\u0161nu odje\u0107u, ukra\u0161enu dragim kamenjem i biserima, dok je Kristova ne\u0161to jednostavnija. Konstantin nosi vre\u0107u zlata, a Zoe svitak na kojemu su popisane njene donacije Crkvi, prema \u010demu mo\u017eemo vidjeti da se ovdje radi o zavjetnom mozaiku. Nastao je u periodu izme\u0111u 1028. i 1034. godine, no 1041. je djelomi\u010dno otu\u010den, te je napokon 1042. dovr\u0161en u izmijenjenom obliku.7<\/sup><\/a> Razlog tome je bio slijede\u0107i: carica Zoe bila je udata za cara Romana III. Argirija, koji je umro 1034. g. No, 1041. g. Mihajlo V. je preuzeo vlast, protjerao Zou i otukao mozaik, me\u0111utim, narod ju je pozvao da se vrati, te se ona ubrzo nakon svog povratka udala za Konstantina Monomaha. Nakon \u0161to je 1042. g. mozaik bio obnovljen, umjesto Romana III. prikazan je novi car \u2013 Konstantin.8<\/sup><\/a> Ovdje dakle vidimo kako se bizantska dvorska i dr\u017eavna politika mogla odraziti i u jednom umjetni\u010dkom djelu i njegovoj povijesti. Stilski se ovaj mozaik nadovezuje na djela iz IX. i X. st., koja se tako\u0111er nalaze u Aja Sofiji. No, lik Krista je ne\u0161to druga\u010diji od uobi\u010dajenih tipova prikazivanih u ovom razdoblju. Ovakvog Krista bi o\u010dekivali kasnije, u XI. st. Obja\u0161njenje za ovaj stilski odmak le\u017ei u \u010dinjenici da su sve tri glave kasnije restaurirane, \u0161to je prvi zamijetio Whittemore zbog toga \u0161to su plo\u010dice mozaika deblje na mjestima gdje su prikazane glave.9<\/sup><\/a><\/p>\nBogorodica s carem Ivanom II. Komnenom i caricom Irenom<\/h3>\n
![\"Bogorodica](\"http:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/Bogorodica-s-carem-Ivanom-II.-Komnenom-i-caricom-Irenom-1-300x204.jpg\" "\\"Bogorodica")
<\/a>Mozaik se nalazi na isto\u010dnom zidu ju\u017ene galerije. Stilski je vrlo sli\u010dan prethodnome, koji se tako\u0111er nalazi u ju\u017enoj galeriji. Sredi\u0161nji lik je Bogorodica u plavom maforiju koja u rukama dr\u017ei maloga Krista. Car Ivan II. Komnen i carica Irena obu\u010deni su u rasko\u0161nu odje\u0107u, sa krunama na glavi, a u rukama dr\u017ee iste predmete kao i Konstantin i Zoe u prethodnom mozaiku. Car dr\u017ei vre\u0107u zlata, a carica svitak. Bogorodica ima ravne usnice, kao i Krist, te izbo\u010dene obraze koji su vrlo tradicionalno modelirani i na sva tri lika u prethodnom mozaiku. Krist ima pomalo prijete\u0107i izraz (gotovo odraslog \u010dovjeka, a ne djeteta) koji je u kontrastu s Bogorodi\u010dinim smirenim izrazom. Portreti su ovdje to\u010dniji nego kod prikaza Konstantina i Zoe, \u0161to je vjerojatno rezultat kasnije restauracije. Prikaz Ivana Komnena pokazuje izra\u017eajnu osobnost, dok je carica, o \u010dijoj ljepoti su pisali jo\u0161 i suvremenici,10<\/sup><\/a> prikazana na mo\u017eda vi\u0161e konvencionalan na\u010din.<\/p>\nCar Aleksije Komnen<\/h3>\n
Krist i car Leon Mudri<\/h3>\n
![\"Krist](\"http:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/Krist-i-car-Leon-Mudri1-1-300x204.jpg\" "\\"Krist")
<\/a>Nalazi se iznad glavnog ulaza iz narteksa u brod. Krist je prikazan na prijestolju, desnom rukom blagoslivlja, a u drugoj dr\u017ei natpis. Na lijevoj strani mozaika pred Kristom ni\u010dice kle\u010di car Leon Mudri. U medaljonima s njegove lijeve i desne strane nalaze se Bogorodica i arkan\u0111eo Gabrijel. Ovdje prikazani, oni su carevi duhovni zagovara\u010di, njihovo pojavljivanje ovdje mo\u017ee ozna\u010davati njihovo carsko patronatstvo.13<\/sup><\/a> Leon je bio prvi nasljednik cara Bazilija, koji je osniva\u010d makedonske dinastije. O ovom prikazu pi\u0161e suvremenik Antun od Novgoroda, 1200. g. slijede\u0107e: \u201e\u2026veliki prikaz iznad vrata koji prikazuje cara i gospodara Leona Mudrog s dragim kamenom na njegovom \u010delu koji no\u0107u osvjetljava crkvu Aja Sofije\u201c.14<\/sup><\/a> Dragi kamen<\/em> bi mogao biti kri\u017e od bisera iznad careve dijademe. Ako je ova luneta jo\u0161 iz razdoblja Leona VI., onda pokazuje kontinuitet izrade mozaika u Aja Sofiji po\u010dev\u0161i od njegova prethodnika Bazila Makedonskog. Bazilov \u017divot<\/em> ne spominje druge mozaike koji su povezani s njegovim patronatstvom, iako je stil IX. st. vidljiv i u drugim mozaicima ove crkve.15<\/sup><\/a><\/p>\nZna\u010denje ovih mozaika<\/h3>\n
\n\t
\n\t
\n\t