{"id":236,"date":"2010-07-22T20:35:38","date_gmt":"2010-07-22T18:35:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/?p=236"},"modified":"2010-07-22T20:35:38","modified_gmt":"2010-07-22T18:35:38","slug":"karlo-veliki-karolinska-renesansa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/povijesne-licnosti\/karlo-veliki-karolinska-renesansa\/","title":{"rendered":"Karlo Veliki: Karolin\u0161ka renesansa \u2013 tre\u0107i dio"},"content":{"rendered":"

Karolin\u0161ka renesansa<\/h3>\n

\"Opat<\/a>Karolin\u0161ka renesansa je razdoblje srednjeg vijeka koje karakterizira obnova u\u010denosti, a obilje\u017eava ga lik Karla Velikog. Nakon razdoblja stagnacije i svojevrsne dekadencije u razvoju intelektualne misli i umjetnosti koje je obilje\u017eilo period ranog srednjeg vijeka, u drugoj polovici VIII. st. dolazi do novog poleta u ovim podru\u010djima. Karlo Veliki na svome dvoru okuplja naju\u010denije ljude tog vremena, u \u017eelji da se obnove razina umjetni\u010dke produkcije i njegovanja pismenosti iz doba anti\u010dkog Rima. Rim postaje uzorom u obnovi umjetnosti, arhitekturi, filozofskim spisima. Po\u010dinju se prepisivati djela anti\u010dke u\u010denosti, od kojih su nam neki primjerci sa\u010duvani samo iz ovih prijepisa. Zbog potrebe za vi\u0161e teksta na sku\u010denom prostoru pergamene, razvija se i novo pismo \u2013 miniskula \u2013 koje \u0107e postati osnovom dana\u0161njeg pisma. Gina Pischel ovako obja\u0161njava ovu karolin\u0161ku obnovu: \u201eS umjetni\u010dkog gledi\u0161ta, karakteristi\u010dni element karolin\u0161ke [\u2026] renesanse, jest nastojanje da se obnavljanjem Carstva u\u010dvrsti i ona kultura koja je, prorije\u0111ena i manjkava, bila na\u0161la uto\u010di\u0161te u osamljenim samostanima. Ponovno prona\u0107i veli\u010dinu antike bio je mit, i ujedno, \u017eelja da se postigne novi ugled; ali to je ipak ponovno pronala\u017eenje vje\u010dnih vrednota umjetnosti i misli koje su se bile po\u010dele gubiti i zamra\u010divati.\u201c1<\/sup><\/a><\/p>\n\n

\"Aachen<\/a>Centri ove nove u\u010denosti bili su samostani. U njima su se nalazile pisarnice u kojima su se prepisivala djela, na njihovim gra\u0111evinama se razvijala arhitektura, a unutar nje dekorativna umjetnost. Ipak izvan samostana ostalo je svjetovno sve\u0107enstvo, koje se obrazovalo u katedralnim \u0161kolama: \u201eIako su katedralne \u0161kole postale va\u017ene ustanove u crkvenoj organizaciji, o njima se u pretkarolin\u0161ko doba malo zna, a sigurno jest da je sve\u0107enstvo, barem u Galiji, op\u0107enito bilo iskvareno. \u010cesto su biskupi bili svjetovnjaci i neznalice, provodili su \u017eivot na obiteljskim feudima, u politi\u010dkim intrigama, ratovanju, lovu i drugim omiljenim zanimanjima polubarbarskog plemstva. Oni izuzetni sve\u0107enici koji su mogli postati i intelektualne vo\u0111e, tro\u0161ili su energiju pokr\u0161tavaju\u0107i poganske zemlje ili reformiraju\u0107i kr\u0161\u0107ansku hijerarhiju u ve\u0107 pokr\u0161tenima. Tako je i njihov polet za pou\u010davanjem i pisanjem nestajao. Zbog toga su i 7. i 8. stolje\u0107e u Europi bili po literarnoj produkciji i u\u010denosti vrlo siroma\u0161ni. Zna\u010dajnijih je pisaca bila nekolicina.\u201c2<\/sup><\/a><\/p>\n

Karlov dvor<\/h3>\n

\"Rekonstrukcija<\/a>U \u017eelji za obnavljanjem u\u010denosti i umjetnosti, Karlo na svome dvoru po\u010dinje okupljati najistaknutije u\u010denjake tog vremena. Ve\u0107 su u doba njegovog oca na dvoru boravili u\u010ditelji koji su obrazovali mlade plemi\u0107e.3<\/sup><\/a> Na svome dvoru osniva \u0161kolu kojoj na \u010delo dolazi Alkuin koji je bio upravitelj katedralne \u0161kole u Yorku, te je smatran naju\u010denijim \u010dovjekom onoga doba. Na dvor u Aachenu dolaze u\u010ditelji sa svih strana svijeta: Englezi, Irci, Talijani, \u0160panjolci, Franci iz Galije i Germanije.4<\/sup><\/a> Oni su posje\u0107ivali opatije i biskupije gdje su organizirali lokalne \u0161kole, utemeljivali su knji\u017enice, davali prepisivati stare tekstove, standardizirali bogoslu\u017eje, te podizali kvalitetu crkvene glazbe.5<\/sup><\/a><\/p>\n

Obrazovni sustav<\/h3>\n

Obrazovni sustav, koji je prije bio rezerviran za u\u017ei krug ljudi, sada postaje ne\u0161to dostupniji, no jo\u0161 uvijek nije imao ve\u0107eg zna\u010denja za obrazovanje cjelokupnog stanovni\u0161tva. Znanja koja su se dobivala u karolin\u0161kim \u0161kolama organizirana su po principu sedam slobodnih umjetnosti. One su podijeljene na dva stupnja: trivium<\/em> (gramatika, retorika i dijalektika) i quadrivium<\/em> (aritmetika, geometrija, astronomija i glazba). Glavne stvari koje su u\u010denici nau\u010dili bilo je \u010ditanje i pisanje. Gr\u010dka filozofija i znanost im je osim nekoliko djela bila potpuno nepoznata, tako da su se znanja quariviuma<\/em> slabije prou\u010davala. I matematika i glazba bile su slabo prou\u010davane. Ovakve \u0161kole latinskog Zapada, po kvaliteti i opsegu znanja koje su pru\u017eale, gotovo je nemogu\u0107e uspore\u0111ivati sa \u0161kolama tada\u0161njeg muslimanskog svijeta.6<\/sup><\/a><\/p>\n

Umjetnost<\/h3>\n

\"Ulazna<\/a>Jedna od najva\u017enijih novina je obnova monumentalne arhitekture. Najva\u017enije sakralne gra\u0111evine ra\u0111ene su kao bazilike, a ne kao centralne gra\u0111evine (izuzetak je Palatinska kapela u Aachenu). Bazilikalni oblik primjerice imaju opatija st. Denis u Parizu, carska opatija u Lorschu i samostanska crkva st. Emmerana u Regensburgu. 7<\/sup><\/a> Javljaju se i neke strukturalne novosti, kao \u0161to su bo\u010dni ulazi u brodove, apsidalni zavr\u0161eci i na zapadnoj i isto\u010dnoj strani crkve, westwerk i kripta. Kod projektiranja crkava sve vi\u0161e se u obzir uzimaju nove liturgijske potrebe.8<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Najzna\u010dajnija monumentalna gra\u0111evina karolin\u0161ke renesanse je palatinska kapela u Aachenu. Nastala je u razdoblju od 792. \u2013 805. g., te je bila duhovno sredi\u0161te dvora Karla Velikog i krunidbena dvorana njema\u010dkih vladara tijekom idu\u0107ih \u0161esto godina. Danas je jezgra Aachenske katedrale i djeluje relativno malo u usporedbi s kasnijim dogradnjama, no u doba nastanka bila je najve\u0107a kupolna crkva sjeverno od Alpa.<\/p>\n\n

Skulptura je i dalje bila vrlo skromna, te je nastavila dotada\u0161nju tradiciju jednostavnijih dekoracija. Ljudski lik se javlja u sitnim umjetnostima \u2013 bjelokosti i zlatarstvu (npr. Vuolvinio: zlatni oltar sv. Ambrogia u bazilici sv. Ambrogija u Milanu).9<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Sa\u010duvano je malo zidnog slikarstva, no zato se ono izuzetno razvijalo u minijaturnom slikarstvu, koje se osobito proizvodilo u carskim radionicama i samostanima. Ono se razlikuje od anglo-irskog stila u minijaturama: \u201eU njoj se otkriva \u017eelja za figuracijom i kompozicijom, u naporu te\u017enje za klasi\u010dnim, koja rado prelazi sa svete tematike na prikazivanje cara ili njegovih podviga.\u201c10<\/sup><\/a><\/p>\n

Naslje\u0111e Karolin\u0161ke renesanse<\/h3>\n

\"Unutra\u0161njost<\/a>\u0160to je zapravo donijela ova srednjovjekovna obnova (prvenstveno anti\u010dke) u\u010denosti? U usporedbi s nekoliko prethodnih stolje\u0107a, razdoblje Karlove vladavine zaista mo\u017eemo nazvati velikim kulturnim uzletom. Organiziran je sustav \u0161kola (iako jo\u0161 uvijek dostupan malom broju u\u010denika), obnovljena je pismenost. U karolin\u0161kim skriptorijima prepisivana su vrijedna djela anti\u010dke znanosti i knji\u017eevnosti, koja bi bila nepovratno izgubljena da u ovom razdoblju nije pokrenuto njihovo prepisivanje.11<\/sup><\/a> Ovim stolje\u0107ima dugujemo i na\u0161 dana\u0161nji sustav pisanja (minuskula).<\/p>\n\n

Ipak, jo\u0161 uvijek nije bila stvorena pismenost i knji\u017eevnost na narodnom jeziku. Jedini takav izraz bile su juna\u010dke pjesme koje su pjevali putuju\u0107i svira\u010di. Iako Einhard navodi da je Karlo dao zapisati te pjesme, ni jedna se nije do danas sa\u010duvala.12<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Povjesni\u010dari se jo\u0161 uvijek pitaju kako zapravo okarakterizirati razdoblje vladavine Karla Velikog. Da li ono odra\u017eava zadnji odsjaj antike ili pokazuje prvi vrhunac srednjovjekovne Europe?13<\/sup><\/a> Mo\u017eemo re\u0107i da su o tome dvojili i Karlovi suvremenici. Oni su, osobito u arhitekturi, opona\u0161ali antiku, no uvi\u0111ali su da to zapravo vi\u0161e nije antika.<\/p>\n\n

Vladavina Karla Velikog je zapravo prvo kulturno uzdizanje nakon zlatnog doba anti\u010dkog Rima. Sagledavaju\u0107i njegovu vladavinu i organizaciju Frana\u010dkog Carstva, pa \u010dak i sam \u010din njegovog krunjenja,14<\/sup><\/a> ovdje se definitivno radi o kulturi koja spada u domenu srednjega vijeka. To \u0161to su uzore tra\u017eili u antici ne govori o \u017eelji za uskrsnu\u0107em anti\u010dkog dru\u0161tva. Kroz povijest antika, a pogotovo anti\u010dki Rim, periodi\u010dki su se javljali kao inspiracija, a obnove antike javljale su se vi\u0161e puta. Tako ovdje zapravo mo\u017eemo re\u0107i da je ovo prvi od renovatia<\/em>, \u017eelja za dostizanjem dotada\u0161njeg vrhunca obrazovanja, kulture i umjetnosti, a to nam govori o visokoj razini samosvijesti u doba Karla Velikog.<\/p>\n

Ostali \u010dlanci iz serije:<\/h4>\n