{"id":262,"date":"2010-09-17T16:13:36","date_gmt":"2010-09-17T14:13:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/?p=262"},"modified":"2010-09-17T16:13:36","modified_gmt":"2010-09-17T14:13:36","slug":"vikinska-mitologija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/narodi\/vikinska-mitologija\/","title":{"rendered":"Vikin\u0161ka mitologija"},"content":{"rendered":"

Mitologija op\u0107enito<\/h3>\n

\"Drvena<\/a>Vikin\u0161ki narodi relativno su kasno pokr\u0161teni (XI. st.), tako da su imali dugu tradiciju \u0161tovanja svojih mitolo\u0161kih bo\u017eanstava. U mitovima se pojavljuju razli\u010diti likovi, osim samih bo\u017eanstava, susre\u0107u se divovi, patuljci, trolovi, vilenjaci, zmije, zmajevi\u2026 Tako\u0111er, nisu samo bogovi imali mo\u0107 upravljanja magijom, primjerice mijenjanja svog i tu\u0111eg obli\u010dja, vra\u0107anja mrtvih u \u017eivot. Osim njih su i divovi, pa \u010dak i pojedini ljudi, mogli uzimati \u017eivotinjski lik.1<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Pri \u0161tovanju bogova ljudi nisu razdvajali religijski od sekularnog svijeta. U vikin\u0161kom dru\u0161tvu nije bilo sve\u0107enika, pa \u010dak ni mjesta, poput hramova, u kojima bi se \u0161tovali bogovi: \u201eUmjesto toga, religijska uvjerenja bila su utkana u svakodnevni \u017eivot, a obredi su se \u010desto izvodili na otvorenom. Kraljevi, vojvode i drugi velikodostojnici predsjedali su sezonskim obredima tijekom kojih su cijele zajednice davale podr\u0161ku bogovima. No, mnogo se obreda \u0161tovanja odvijalo i na improviziran na\u010din u neformalnim uvjetima skromnijeg okoli\u0161a ku\u0107e ili imanja.\u201c2<\/sup><\/a><\/p>\n

Bo\u017eanske obitelji – Aesir i Vanir<\/h3>\n

U svijetu Vikinga postojale su dvije obitelji bo\u017eanstava: Aesir i Vanir. One su dugo me\u0111usobno ratovale, no kako ni jedna nije mogla pobijediti, odlu\u010dili su sklopiti primirje.<\/p>\n\n

Obitelj Aesir bila je ve\u0107a, njeni \u010dlanovi su \u017eivjeli u Asgardu, te su se op\u0107enito smatrali bogovima rata. Najpoznatiji njeni \u010dlanovi su vrhovni bog Odin, njegov najstariji sin Thor, zatim Baldir koji je bio najomiljeniji me\u0111u bogovima, bog rata Tyr i Loki, koji zapravo nije bio bog, ali je \u017eivio s njima u Asgardu.<\/p>\n\n

Predstavnici Vanira bili su bogovi blagostanja, zdravlja i plodnosti. Njeni va\u017eniji predstavnici su bog mora Njord, njegovi sin i k\u0107er blizanci Frey i Freya, koja je bila bo\u017eica ljubavi i ljepote, Frigg (ili Hlin), Odinova \u017eena koja je bila majka mnogih bogova, Henir (Ve) i Lodur (Vili), Odinova bra\u0107a koja su mu pomogla stvoriti svijet i ljude, te Ull, bog zime.<\/p>\n

Odin<\/h3>\n

Odin je vrhovno vikin\u0161ko bo\u017eanstvo. Bio je \u201eotac svega\u201c, jedan od stvoritelja ljudskog roda, \u010dak i otac nekih bogova. Njegov za\u0161titni znak bilo je koplje s \u010darobnim mo\u0107ima, Gungnir, koje bi svaki put nepogre\u0161ivo pogodilo svoju metu. Njegov konj bio je Sleipnir, koji je imao osam nogu, a smatran je najboljim od svoje vrste. U njegovoj pratnji nalazila su se i dva gavrana, Huginn (Misao) i Munin (Pam\u0107enje), koji su letjeli po svijetu, te ga izvje\u0161tavali o onome \u0161to su vidjeli.3<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Bio je i vrhovni bog rata: \u201eKao takav, bio je za\u0161titnik cijele aristokratske ratni\u010dke klase, a posebice kraljevskih ku\u0107a u Danskoj i Norve\u0161koj. Osim toga, bio je inspiracija divljim nordijskim ratnicima, sljedbenicima Odina koji su njegovali mahnitost u borbi kao vid zastra\u0161ivanja protivnika. Samo njegovo ime, koje zna\u010di \u201ebijesan\u201c ili \u201epijan\u201c, ukazuje na karakteristike koje su htjeli pokazati. Odin je bio vlasnik Valhale, Dvorane poginulih, kamo su poginule ratnike odvodili s bojnog polja.\u201c4<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Sa svog prijestolja na planini Hildskjaf promatrao je svih devet svjetova, a ponekad bi preru\u0161en, izgledaju\u0107i kao visok \u010dovjek, sijede brade, u dugom ogrta\u010du i sa \u0161e\u0161irom \u0161irokog oboda, odlazio me\u0111u ljude.5<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Smatrao je da je znanje dragocjena mo\u0107, te se nerijetko \u017ertvovao kako bi do\u0161ao do njega. Bio je bog pjesni\u0161tva koji je ukrao Medovinu inspiracije od njenog \u010duvara, diva Suttunga. Saznao je tajnu runa vise\u0107i na stablu svijeta devet dana i devet no\u0107i. S time se povezuje i njegova mo\u0107 vra\u010danja obje\u0161enih ljudi u \u017eivot, zbog \u010dega je bio poznat i kao \u201eObje\u0161eni\u201c ili \u201eGospodar vje\u0161ala\u201c. Imo je jedno oko, jer je drugo \u017ertvovao kako bi mogao piti iz Zdenca znanja.6<\/sup><\/a><\/p>\n

Thor<\/h3>\n

\"Thor<\/a>Najja\u010di me\u0111u bogovima, \u010duvar reda, bo\u017eanski gromovnik, nerazdvojan od svog \u010deki\u0107a, Thor je izazivao najvi\u0161e divljenja me\u0111u bogovima. Njegov kult se pro\u0161irio cijelim vikin\u0161kim svijetom, a o njegovoj popularnosti govori i \u010dinjenica da je u vikin\u0161kim vremenima \u010detvrtina stanovni\u0161tva Islanda imala imena u kojima se nalazila rije\u010d Thor.7<\/sup><\/a> Njegov dan bio je \u010detvrtak, koji tako\u0111er nosi ime po njemu (Thursday). Bio je \u017eestoki neprijatelj divova, te je \u0161tovan kao glavni za\u0161titnik Asgarda i Midgarda.8<\/sup><\/a> Bio je sin Odina i Jord, a \u017eivio je sa suprugom Sif.<\/p>\n\n

Njegovo najdragocjenije vlasni\u0161tvo bio je \u010deki\u0107, Mjollnir.9<\/sup><\/a> Zdrobio bi sve po \u010demu bi udario, nakon \u010dega bi se obavezno vra\u010dao Thoru u ruke.10<\/sup><\/a> Imao je i \u010darobni pojas koji bi pove\u0107avao njegovu snagu za pola kada bi ga stavio na sebe. Putovao je u ko\u010diji koju su vukle dvije koze, \u0160kripozuba i Stisnizuba, koje su imale \u010darobnu mo\u0107 regeneracije.<\/p>\n\n

Povezivan je s prirodom, prvenstveno s olujama, grmljavina se smatrala bukom koju proizvodi njegova ko\u010dija dok prolazi nebom. Putnici su se stavljali pod njegovu za\u0161titu kada bi kretali na put.<\/p>\n\n

Ve\u0107ina seoske populacije ga je smatrala vrhovnim bo\u017eanstvom kojem su se obra\u0107ali za pomo\u0107 kada bi zaprijetila neka opasnost.<\/p>\n

Loki<\/h3>\n

Loki je bio gospodar nepodop\u0161tina, zloban i lukav, varalica za kojeg je bilo predodre\u0111eno da se u vrijeme kona\u010dnog sukoba u Ragnaroku pretvori u simbol \u010distog zla.11<\/sup><\/a> Mogao je mijenjati svoje obli\u010dje i spol. Postoje razli\u010dite teorije o njegovu porijeklu: \u201eNajvjerojatnije je bio sin diva; ulazak u Asgard postigao je osvojiv\u0161i Odinovo prijateljstvo \u2013 njih su dvojica postali bra\u0107om po krvi.\u201c12<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Njegovi potomci su tako\u0111er pripadnici sila zla, njegova djeca sa \u017eenom divom Angrbodom bila su: Hel – kraljica mrtvih, Zmiju svijeta Jormunganda i pro\u017edrljivi vuk Fenrir. Zadnji dvoje \u0107e kao i Loki imati bitne uloge u Ragnaroku kao predstavnici zla.<\/p>\n

Freya<\/h3>\n

\"Ogrlica<\/a>Bila je bo\u017eica ljubavi, ro\u0111enja, smrti i plodnosti, odnosno cijelog ciklusa ljudskog \u017eivota.13<\/sup><\/a> Voljela je luksuz i lijepe stvari: \u201ea poznato je da nije uvijek bila srame\u017eljiva kada je odabirala na\u010din kako ih dobiti \u2013 primjerice, pristala je spavati s \u010detvoricom patuljaka kako bi dobila ogrlicu Brisingamen, neprocjenjive vrijednosti\u201c.14<\/sup><\/a> Smatrana je i utjelovljenjem seksualne \u017eelje, te je bila \u0161tovana zbog svoje strastvene prirode, zbog koje ju je Loki optu\u017eio da je spavala sa svim bogovima, pa \u010dak i svojim bratom.15<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Smatralo se da pla\u010de zlatnim suzama, pa je nazivana i \u201eBo\u017eicom prelijepom u suzama\u201c. Zazivali su ju ljubavnici, ali i \u017eene pri porodu. Ipak, postojala je i njena grublja strana: \u201ePonekad je lovila na bojnim poljima, dijele\u0107i pola ubijenih s Odinom i do\u010dekuju\u0107i ratnike koje je sama odabrala u svojim dvorima Folkvanger\u201c.16<\/sup><\/a><\/p>\n

Ostala bi\u0107a<\/h3>\nOsim bogova, u vikin\u0161koj mitologiji postoji i niz drugih fantasti\u010dnih bi\u0107a, kao \u0161to su:\n

Divovi<\/h4>\n

Divovi se uglavnom javljaju kao neprijatelji bogova, mada njihovi me\u0111usobni odnosi nisu bili isklju\u010divo neprijateljski. Postoji vi\u0161e pri\u010da o vezama izme\u0111u bogova i divova, pa je primjerice i sam Thor ro\u0111en iz veze Odina i Jord, koja je bila \u017eena div.<\/p>\n\n

U mitovima su op\u0107enito prikazivani kao dosadni i spori, a strahopo\u0161tovanje bi prije svega dobivali zbog svoje veli\u010dine, jer su bili ve\u0107i i od bogova. Ponekad su mogli pokazati i dobrotu. Budu\u0107i da su bili stvorenja hladno\u0107e i tame, pretvarali bi se u kamen ako bi ih dotakle sun\u010deve zrake.<\/p>\n

Patuljci<\/h4>\n

Patuljci su oduvijek smatrani odli\u010dnim obrtnicima, koji su izradili gotovo svo blago i \u010darobne predmete koje su bogovi posjedovali. \u017divjeli su u planinskim pe\u0107inama, ispod zemlje, te kao ni divovi nisu voljeli sunce. Uglavnom su bili prijateljski raspolo\u017eeni prema ljudima.<\/p>\n

Trolovi<\/h4>\n

I oni su bili podzemna bi\u0107a, mada se u kasnijim narodnim pri\u010dama spominje da su humci u kojima su \u017eivjeli imali vrhove koji su se mogli otvoriti kako bi im ulazila sun\u010deva svijetlost. \u010cesto su radili kao sluge divova.17<\/sup><\/a><\/p>\n

Vilenjaci<\/h4>\n

Njihove karakteristike su me\u0111usobno bile vrlo suprotstavljene: \u201evilenjaci svijetla smatrani su gotovo jednako lijepima kao i bogovi, dok su vilenjaci tame bili izobli\u010deni i odvratni. Sje\u0107anje na obje tradicije pre\u017eivjelo je u folkloru kasnijih vremena, u obliku vila i goblina.\u201c18<\/sup><\/a> Vlasnici ku\u0107a su im, u sklopu obreda plodnosti, prinosili \u017ertve svake godine na po\u010detku zime.<\/p>\n

Valkire<\/h4>\n

Valkire su bile lijepe djevojke koje je Odin slao na bojno polje kako bi izabrale ratnike koji \u0107e poginuti. Od njih bi polovica preipala njemu a polovica Freyji. One su odlu\u010divale o pobjednicima. Tako\u0111er su i poslu\u017eivale ratnike u Valhali.<\/p>\n

Zmije<\/h4>\n

U vikin\u0161kim mitovima zmije su imale gotovo isklju\u010divo negativne konotacije, zbog svog \u017eivota u podzemlju, povezivane su i s mrtvima. Iako nisu imale svoju mitsku ulogu, zmije su \u010desto mije\u0161ane sa zmajevima. Bile su prijetnja Stablu svijeta, o \u010demu svjedo\u010de drevne pjesme.<\/p>\n\n

Najstra\u0161nija od svih zmija je bila Zmija svijeta, Jormungand: \u201eBila je jedno od troje monstruozne djece Lokija i \u017eene diva Angrbode. Odin ju je bacio u more, jer je imao viziju velikog zla koje \u0107e to stvorenje napraviti u vrijeme Ragnaroka. Ondje je rasla sve dok njezino tijelo nije obavilo cijelu zemlju i dok se nije mogla ustima uhvatiti za rep\u201c. 19<\/sup><\/a><\/p>\n

Zmajevi<\/h4>\n

\"Zmajeva<\/a>Iako su zmije pobu\u0111ivale strah, zmajevi su bili daleko opasniji i stra\u0161niji. Svojim vatrenim dahom mogli su spaliti sve \u0161to bi se na\u0161lo pred njima. Ljuske su im bile neprobojne za ma\u010deve i strelice, a ranjivi su bili jedino na podru\u010dju trbuha. \u017divjeli su u bron\u010danodobnim grobnim humcima, koji su bili veliki kao omanja brda. Tako\u0111er su zbog svoje pripadnosti podzemlju mogli iza\u0107i iz svojih jazbina tek nakon zalaska sunca. Njihova uloga u mitologiji bila je \u010duvanje blaga, za \u0161to Tony Allan navodi da je bio: \u201eodraz stvarnih hrpa dragocjenih grobnih predmeta koji su se \u010desto nalazili u humcima za koje se smatralo da su dom zmajeva\u201c.20<\/sup><\/a><\/p>\n

\n
    \n\t
  • Vikinzi su relativno kasno pokr\u0161teni (XI. st), tako da se njihova mitologija razvijala u vrlo dugom razdoblju.<\/li>\n\t
  • U vikin\u0161kom dru\u0161tvu nisu postojali hramovi, niti su odre\u0111eni ljudi imali sve\u0107eni\u010dku ulogu. Religijski i ovozemaljski svijet bili su vrlo povezani.<\/li>\n\t
  • U svijetu Vikinga postojale su dvije obitelji bo\u017eanstava: Aesir i Vanir.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n
    \n
      \n\t
    • LITERATURA: TONY ALLAN, Vikinzi, Duncan Baird Publishers Ltd, 2001.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n
      \n
        \n\t
      • 1<\/sup> Vikinzi, 100<\/li>\n\t
      • 2<\/sup> Vikinzi, 93<\/li>\n\t
      • 3<\/sup> Vikinzi, 42<\/li>\n\t
      • 4<\/sup> Vikinzi, 45<\/li>\n\t
      • 5<\/sup> Vikinzi, 42<\/li>\n\t
      • 6<\/sup> Vikinzi, 136<\/li>\n\t
      • 7<\/sup> Vikinzi, 51<\/li>\n\t
      • 8<\/sup> Vikinzi, 50<\/li>\n\t
      • 9<\/sup> On je jedno od \u0161est blaga koje su patuljci izradili bogovima: Odinovo koplje Gungnir, njegov prsten Draupnir, darove za Freya \u2013 divlju svinju sa zlatnom grivom i \u010dekinjama, te veli\u010danstveni brod koji je mogao jedriti i kopnom i morem, a mogao se preslo\u017eiti tako da bi postao tako malen da bi stao u d\u017eep.<\/li>\n\t
      • 10<\/sup> Vikinzi, 52<\/li>\n\t
      • 11<\/sup> Vikinzi, 54<\/li>\n\t
      • 12<\/sup> Vikinzi, 54<\/li>\n\t
      • 13<\/sup> Vikinzi, 48<\/li>\n\t
      • 14<\/sup> Vikinzi, 48<\/li>\n\t
      • 15<\/sup> Vikinzi, 48<\/li>\n\t
      • 16<\/sup> Vikinzi, 49<\/li>\n\t
      • 17<\/sup> Vikinzi, 56-57<\/li>\n\t
      • 18<\/sup> Vikinzi, 57<\/li>\n\t
      • 19<\/sup> Vikinzi, 61<\/li>\n\t
      • 20<\/sup> Vikinzi, 58<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        Nordijska mitologija, uz gr\u010dku i rimsku, vjerojatno je jedna od najzanimljivijih i najkompleksnijih. U njoj je detaljno zabilje\u017een i postanak i propast svijeta bogova, ljudi, te razli\u010ditih fantasti\u010dnih bi\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":279,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[17],"class_list":["post-262","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-narodi","tag-mitologija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/262","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=262"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/262\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/media\/279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=262"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=262"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=262"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}