{"id":464,"date":"2011-11-07T20:43:25","date_gmt":"2011-11-07T19:43:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/?p=464"},"modified":"2011-11-07T20:43:25","modified_gmt":"2011-11-07T19:43:25","slug":"srednjovjekovna-utvrda-ilok","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/arhitektura\/srednjovjekovna-utvrda-ilok\/","title":{"rendered":"Srednjovjekovna utvrda Ilok"},"content":{"rendered":"

Izgled utvrde i njezini dijelovi<\/h3>\n

\"Ilok<\/a>Ilo\u010dka utvrda u srednjovjekovnim izvorima zabilje\u017eena je i kao Vylak<\/em>.1<\/sup><\/a> Nalazi se na bre\u017euljku iznad desne obale Dunava, a ovaj odli\u010dan strate\u0161ki polo\u017eaj gradu je omogu\u0107io naseljenost kroz povijest te njegovo veliko zna\u010denje u razdoblju srednjega vijeka.<\/p>\n\n

Grad se sastojao od dva dijela, utvr\u0111enog gornjeg grada u kojemu je \u017eivio feudalac i donjeg grada (suburbiuma<\/em>) u kojemu su \u017eivjeli gra\u0111ani i koji je bio centar privrednog \u017eivota Iloka.2<\/sup><\/a> Zbog terena na kojemu je nastala, ilo\u010dka utvrda ima izdu\u017een, nepravilan oblik. Opasana je pojasom \u010dvrstih zidina, od kojih su mnoge i danas o\u010duvane.3<\/sup><\/a> Kompleks gradskih zidina i danas je najve\u0107i fortifikacijski sklop u kontinentalnoj Hrvatskoj, a njihova ukupna du\u017eina iznosila je oko 1350 metara. Zidine su ispresijecane manjim oblim i pravokutnim kulama, me\u0111usobno udaljenim u dometu strijele. I sam ulazni sustav bio je vrlo razvijen, a sastojao se od barbakana s dvojim vratima, nad kojima su bili karakteristi\u010dni tornji\u0107i. Pred vratima se nalazila jo\u0161 jedna manja utvrda na koju se spu\u0161tao pokretni most.4<\/sup><\/a> Na podru\u010dju utvrde razlikujemo dva tipa gra\u0111evina, one namijenjene stanovanju (burg Kontovaca i palas Ilo\u010dkih) i one sakralne namjene.<\/p>\n\n

\"Ilok<\/a>Za obnove u XV. st. Nikola Ilo\u010dki podi\u017ee i svoj novi palas u zapadnom dijelu grada. Sastojao se od \u010detiri krila koja su se uzdizala na dva kata. U prvom katu pala\u010de mogle su se nalaziti kne\u017eeve prostorije, odnosno prijemna dvorana, a na drugom katu manje stambene prostorije.5<\/sup><\/a> Po velikim prozorima vidimo da palas ve\u0107 ima obilje\u017eja udobnije stambene arhitekture. Obranu pala\u010de u ve\u0107oj mjeri preuzima vanjski sustav zidova, rovova, jaraka, bastiona i kula.6<\/sup><\/a> Izgleda da su postojala dva ulaza u pala\u010du, osobni (pje\u0161a\u010dki) s ju\u017ene i kolni sa sjeverne strane. Prema tome se mo\u017ee zaklju\u010diti da je ju\u017eno krilo bilo stambeno, a sjeverno reprezentativno.7<\/sup><\/a> Iznad kolnog ulaza u razini prvog kata na unutarnjem licu zida otkrivena je jedna ve\u0107a zazidana ni\u0161a, koja bi mogla odgovarati polo\u017eaju ma\u0161ikule koja je slu\u017eila za obranu ulaza.8<\/sup><\/a><\/p>\n\n

\"Ilok<\/a>Ispod utvr\u0111enog gornjeg grada usporedno se razvijalo podgra\u0111e, civilno naselje s razvijenim trgovi\u0161tem na obali Dunava. \u017deljko Tomi\u010di\u0107 nagla\u0161ava vezu ove dvije urbane strukture rije\u010dima: \u201ePovezivanjem civilnih i vojnih funkcija oblikovao se Ilok, kao specifi\u010dna urbana kategorija srednjovjekovne Europe \u2013 grad-utvrda. Utvrda, na povi\u0161enoj prirodnoj gredi, kao instrument svjetovne mo\u0107i, pru\u017eala je naselju u nizini za\u0161titu, ali ga je ujedno i nadzirala.\u201c9<\/sup><\/a><\/p>\n

Povijest utvrde<\/h3>\n

Podru\u010dje na kojemu se nalazi grad Ilok ima dug kontinuitet postojanja. Naseljeno je jo\u0161 u prapovijesti, a u doba Rimljana ovdje je pograni\u010dni ka\u0161tel Cuccium. Dokaz da je naseljen i u ranom srednjem vijeku pru\u017ea nam nalaz predromani\u010dke pleterne kamene plastike s motivom Agnus Dei.10<\/sup><\/a> U XIII. st. Ugrin Cs\u00e1k, odabire Ilok za sjedi\u0161te svoje obitelji, te po nekim pretpostavkama na vrhu sjeveroisto\u010dnog platoa gradi prvu utvrdu.11<\/sup><\/a> U to je vrijeme, vjerojatno kao njegova zadu\u017ebina, osnovan i franjeva\u010dki samostan u Iloku. Mogu\u0107e je da je upravo velika okrugla kula na sjeveroisto\u010dnom uglu dana\u0161njeg samostanskoga sklopa, nekada\u0161nja brani\u010d-kula prvotnog romani\u010dkog utvr\u0111enog grada obitelji Cs\u00e1k.12<\/sup><\/a><\/p>\n

Knezovi Ilo\u010dki<\/h3>\n

\"Ilok<\/a>Nakon izumiranja obitelji Cs\u00e1k, kralj Ludovik I. Anjou, 1364. g. grad Ilok daruje palatinu Nikoli Kontu.13<\/sup><\/a> Od tada pa sve do izumr\u0107a ove obitelji smr\u0107u Lovre 1524. g., knezovi Kont borave u Iloku te nose pridjev ilo\u010dki (de Wylak<\/em>).14<\/sup><\/a> Najzna\u010dajniji \u010dlan ove obitelji bio je Nikola Ilo\u010dki koji je, me\u0111u ostalima, nosio i titulu kralja Bosne. Za njegove vlasti Ilok se opasuje zidinama sa \u010detrnaest kula, a u samome gradu se gradi rasko\u0161na pala\u010da.15<\/sup><\/a> U ovo vrijeme u gradu se nalazi i njegova kovnica novca.16<\/sup><\/a> O zna\u010daju Iloka za vladavine Nikole Ilo\u010dkog, Zorislav Horvat navodi slijede\u0107e: \u201eNikola Ilo\u010dki (1410.-1477.) svojim zna\u010denjem, polo\u017eajem u srednjovjekovnom dru\u0161tvu te \u010dinjenicom da je bio ban slavonski i bosanski kralj itd., bio je klju\u010dna osoba u razvoju Iloka sredinom 15. st. Dakle, Ilok je postao glavni grad jedne kraljevine, a palas \u2013 kraljevski dvor. Ilo\u010dka utvrda prema tome nije ni naselje ni burg, ve\u0107 utvr\u0111eno kraljevsko sjedi\u0161te s pala\u010dom, dvorskom kapelom, \u017eupnom crkvom, franjeva\u010dkim samostanom, starim burgom, gospodarskim i sli\u010dnim objektima. Naselje \u2013 civitas<\/em> \u2013 nalazilo se izvan kraljevske utvrde, te je bilo posebno utvr\u0111eno. Sli\u010dnost polo\u017eaja podsje\u0107a na pra\u0161ke Hrad\u010dane ili budimsku kraljevsku utvrdu, pa je \u010dak i naselje na drugoj strani, dana\u0161nja Ba\u010dka Palanka, nazvana u 15. st. \u2013 Malom Pe\u0161tom!\u201c17<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Hrvatsko-ugarski kralj Ladislav V. dao je 1453. Iloku status slobodnog kraljevskog grada \u2013 civitasa<\/em>.18<\/sup><\/a> O zna\u010daju Iloka kao gradskog sredi\u0161ta govori i Gradski statut koji je dobio 1525. g. To je iluminirana rukopisna knjiga ukra\u0161ena renesansnim grbom koji se pripisuje Juliju Klovi\u0107u. Koliko je poznato Ilok je jedini grad u kontinentalnoj Hrvatskoj s takvom pravnom povlasticom iz ovog vremena.19<\/sup><\/a> Nikolu je naslijedio njegov sin Lovro, koji umire 1524., a ve\u0107 dvije godine nakon toga Turci zauzimaju Ilok.<\/p>\n

Obitelj Odescalchi \u2013 gradnja nove pala\u010de<\/h3>\n

\"Ilok<\/a>Turci Ilok osvajaju 1526. g., no budu\u0107i da su im ga gra\u0111ani Iloka predali, on ostaje po\u0161te\u0111en turske plja\u010dke i neporu\u0161en.20<\/sup><\/a> Pod njihovom vla\u0161\u0107u postaje centrom srijemskog sand\u017eakata. U turskim rukama Ilok ostaje sve do 1688., kada dolazi do oslobo\u0111enja Slavonije, a grad dobiva Livio Odescalchi za svoj nov\u010dani doprinos u ratu za oslobo\u0111enje.21<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Nakon oslobo\u0111enja Iloka obitelj Odescalchi kre\u0107e u temeljitu obnovu grada, osobito njegova palasa. Gradnja je zapo\u010dela po\u010detkom XVIII. st., a o tome svjedo\u010di grb ove obitelji na ulazu palasa u ju\u017enom krilu s upisanom 1721. g.22<\/sup><\/a> Danas je palas Nikole Ilo\u010dkog, pregra\u0111en u pala\u010du knezova Odescalchi, gra\u0111evina U \u2013 tlocrta, otvorena prema Dunavu, koja se sastoji od dva kata s dvostrano isko\u0161enim krovovima.<\/p>\n

Suvremena istra\u017eivanja i dana\u0161nje stanje<\/h3>\n

\"Ilok<\/a>Istra\u017eivanjima vr\u0161enim u posljednjih desetak godina, uvidjelo se da se zidovi pala\u010de Odescalchi nadovezuju na zidove srednjovjekovnog palasa te se do\u0161lo do mnogih saznanja o izgledu ove rezidencije Nikole Ilo\u010dkog.23<\/sup><\/a> Na koncu je odlu\u010deno da se: \u201eZbog iznimno vrijedne povijesne slojevitosti dvorca [\u2026] prezentiraju najzna\u010dajnije faze njegove izgradnje. Odlu\u010deno je da se obnove goti\u010dko\u2013renesansni kri\u017eni prozori palasa na drugome katu te opekom gra\u0111eno arkadno pro\u010delje, kao i starije pro\u010delje s po\u010detka 18. stolje\u0107a koje se nalazi iza njega. Tako\u0111er je provedena obnova dekorativnih oslika zidova u pojedinim prostorijama, kao i obnova povr\u0161ine starih \u017ebuka iz predturskog razdoblja. Trebalo je potom obnoviti i rekonstruirati drveninu otvora, prozora i vrata i pojedine gra\u0111evne elemente, mahom na prvom i drugom katu dvorca. Zaklju\u010deno je da se ostala pro\u010delja obnove u zate\u010denom stanju. Postupci obnove uklju\u010dili su i zna\u010dajne restauratorske radove na kamenim elementima.\u201c24<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Danas se u baroknoj pala\u010di obitelji Odescalchi nalazi Muzej grada Iloka pa je tako srednjovjekovnome prostoru ilo\u010dke utvrde dan jo\u0161 jedan sadr\u017eaj, koji pridonosi njenoj va\u017enosti u kulturnoj ponudi grada Iloka.<\/p>\n

\n