{"id":548,"date":"2013-01-24T21:07:22","date_gmt":"2013-01-24T20:07:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/?p=548"},"modified":"2019-09-23T14:36:11","modified_gmt":"2019-09-23T13:36:11","slug":"od-dolaska-hrvata-do-trpimirova-uspona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/narodi\/od-dolaska-hrvata-do-trpimirova-uspona\/","title":{"rendered":"Od dolaska Hrvata do Trpimirova uspona na prijestolje"},"content":{"rendered":"

\"Vi\u0161eslavova<\/a>Klju\u010dni doga\u0111aji i prilike koje su prethodile osnivanju dinastije javljaju se tijekom 6. st. kada doseljavaju Slaveni, a naposljetku i u prvoj polovici 7. st. kada po svemu sude\u0107i useljavaju i Hrvati na prostore rimske Dalmacije gdje su \u017eivjeli romanizirani Iliri s kojima su ubrzo uspostavili miroljubive odnose. Romane i Hrvate odvajalo je jedino kr\u0161\u0107anstvo koje su Hrvati prihva\u0107ali vrlo polako. Ovdje valja izdvojiti Vi\u0161eslavovu krstionicu i tezu po kojoj je knez Vi\u0161eslav vladao u Hrvatskoj po\u010detkom 9. st., a krstionica je izra\u0111ena za njegove vladavine te se ubraja u najva\u017enije spomenike o pokr\u0161tenju Hrvata.1<\/sup><\/a><\/p>\n

Nakon gotovo dva stolje\u0107a \u017eivota u takvim okolnostima, mir je poremetio Frana\u010dko-bizantski rat na Jadranu gdje su se priobalni gradovi osjetili ugro\u017eenima unato\u010d tome \u0161to su bili pod suverenitetom Bizantskog Carstva. \"Europa814\"<\/a>Kako su sukobljene strane bile izjedna\u010dene i nijedna od njih nije bila u stanju odnijeti pobjedu, 812. god. sklopljen je mir u Aachenu, kojim su oba carstva zadr\u017eala ono \u0161to su trenutno posjedovala. Tako su Istra i Hrvatska pripale Francima, a Bizant je zadr\u017eao dalmatinske gradove i Veneciju. Jaz izme\u0111u priobalja i zale\u0111a koji \u0107e biti posljedicom tog mira, nad\u017eivjet \u0107e i frana\u010dku i bizantsku vlast.2<\/sup><\/a><\/p>\n

Sustav vlasti bio je utemeljen na vojno ustrojenim teritorijalnim jedinicama; grofovijama i markgrofovijama na frana\u010dkoj i temama na bizantskoj strani. No, uskoro su uslijedili i prvi sukobi. \"Savez<\/a>Ljudevit, panonski knez podigao je ustanak protiv frana\u010dke vlasti, koja je preko furlanskog markgrofa htjela uvesti frana\u010dki feudalizam. Ljudevit je kao saveznike pridobio Karantance na zapadu i Timo\u010dane na istoku te je preko akvilejskog patrijarha Fortunata dobio i podr\u0161ku Bizantinaca, ali nije pridobio i svojega ju\u017enog susjeda Bornu, kneza Liburnije i Dalmacije.3<\/sup><\/a> Ovaj se, naime, oslanjao na Franke jer je unato\u010d sklopljenom miru u Aachenu, Bizant preko dalmatinskih gradova nastojao ostvariti \u0161to ve\u0107i utjecaj i u kopnenom zale\u0111u tih gradova, dakle, na teritoriju kojim je vladao Borna. Ljudevit se ubrzo suo\u010dio s dvije vojske, onom frana\u010dkom te vojskom kneza Borne koji je preko Kupe nastojao provaliti u Ljudevitovo kne\u0161tvo. U krvavoj bitci, negdje kraj Kupe, Borna je bio pora\u017een.4<\/sup><\/a> Tada je Ljudevit prodro u Borninu dr\u017eavu pale\u0107i i pusto\u0161e\u0107i sve pred sobom. Borna je, pak, organizirao obranu tako da je ve\u0107inu snaga rasporedio po utvr\u0111enim mjestima, a iznenadnim je prepadima i zasjedama istovremeno nanosio znatne gubitke Ljudevitovoj vojsci.5<\/sup><\/a><\/p>\n

\"Knez<\/a>Nakon pet godina ratovanja u kojima su neke od frana\u010dkih vojski do\u017eivjele poraz, Ljudevit se ipak morao povu\u0107i jer je s vremenom Francima uspjelo poraziti i pokoriti njegove saveznike. Uto\u010di\u0161te je prona\u0161ao me\u0111u \u201cSrbima\u201d, mogu\u0107e ju\u017eno od Biha\u0107a, uz donji tok rijeke Une, u selu Srb, gdje je svrgnuo i ubio jednoga \u201csrpskog\u201d kneza. No, drugom je \u201csrpskom\u201d knezu uspjelo protjerati ga te se ovaj sklonio u Hrvatsku kod Ljudemisla, Bornina ujaka, koji ga je 823. godine na prijevaru dao pogubiti.6<\/sup><\/a> Ljudevit je bio va\u017ean za hrvatsku povijest jer je vladao Donjom Panonijom, prostorom koji \u0107e postati dijelom ranosrednjovjekovnog Hrvatskog Kraljevstva.<\/p>\n

Knez Borna je umro 821. god., a o njegovoj va\u017enosti govori \u010dinjenica da je za po\u010detni razvitak upravo on Hrvatskoj dao vjetar u le\u0111a uvukav\u0161i je u karolin\u0161ke, odnosno zapadnoeuropske krugove. Naslijedio ga je ne\u0107ak Vladislav, uz odobravanje naroda te uz potvrdu cara Ludovika Pobo\u017enog (814.-840.).<\/p>\n

Mirno razdoblje od Ljudevitova ustanka do Trpimira prekinuto je sukobom na moru izme\u0111u Venecije i neretvanskih gusara koji su ometali plovidbu mleta\u010dkih trgova\u010dkih brodova po isto\u010dnojadranskoj obali. Neretvani su imali podr\u0161ku Hrvata, pa je mleta\u010dki du\u017ed Petar Tradenik (837.-864.) poveo rat ne samo protiv neretvanskog kneza ve\u0107 i protiv hrvatskog kneza Mislava. Iako su Neretvani nekoliko puta obe\u0107ali da \u0107e prestati s napadima na Mle\u010dane, uvijek su se iznova vra\u0107ali gusarenju ne po\u0161tuju\u0107i obe\u0107anje. Mleta\u010dki du\u017ed Petar Tradenik i hrvatski knez Mislav susre\u0107u se 839. godine u Sv. Martinu, a rezultat njihovog susreta bio je prvi nam poznati mir sklopljen izme\u0111u du\u017eda i nekog hrvatskog vladara.7<\/sup><\/a> Susret s mleta\u010dkim du\u017edem je najstarije spominjanje Mislava, a ne znamo ni da li je bio u ikakvim rodbinskim vezama s Bornom i njegovim nasljednicima.<\/p>\n

\"Crkvica<\/a>U njegovo je doba nastala prva kr\u0161\u0107anska crkva koju mo\u017eemo povezati s hrvatskim vladarima; crkvica sv. Jurja na Putalju koju je knez Mislav poklonio splitskom nadbiskupu. Mislav je umro nakon 840. god., a njegovo doba obilje\u017eilo je po\u010detak prvog znatnijeg uzleta mlade hrvatske dr\u017eave. Njegovom smr\u0107u zapo\u010dinje povijest dinastije Trpimirovi\u0107a, odnosno vladavina njezina rodona\u010delnika Trpimira, jednog od najve\u0107ih vladara hrvatske srednjovjekovne povijesti.<\/p>\n

Ostali \u010dlanci iz serije “Trpimirovi\u0107i, dinastija hrvatskih vladara”<\/i><\/h4>\n