{"id":699,"date":"2013-02-27T16:02:20","date_gmt":"2013-02-27T15:02:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/?p=699"},"modified":"2013-02-27T16:02:20","modified_gmt":"2013-02-27T15:02:20","slug":"srednjovjekovne-utvrde-tipovi-karakteristike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/arhitektura\/srednjovjekovne-utvrde-tipovi-karakteristike\/","title":{"rendered":"Srednjovjekovne utvrde"},"content":{"rendered":"

Tipovi i stilske karakteristike utvrda u kontinentalnoj Hrvatskoj<\/h3>\n

\"Prikaz<\/a>Utvrde su gra\u0111evine s obrambenom funkcijom, \u010desto smje\u0161tene na izoliranom polo\u017eaju, u kojima je u pravilu \u017eivio feudalac, naj\u010de\u0161\u0107e plemi\u0107, sa svojom obitelji i vojnom posadom.1<\/sup><\/a> \u017divot u ovakvom tipu grada ovisio je o tome da li je on bio vojni objekt, sjedi\u0161te vladara, \u017eupe, biskupa, te da li je imao svoje podgra\u0111e.2<\/sup><\/a> U podgra\u0111ima, koja se s vremenom razvijaju ispod utvrda, \u017eivjelo je stanovni\u0161tvo, koje je naj\u010de\u0161\u0107e bilo u zavisnom polo\u017eaju prema feudalcu. To su u po\u010detku bili njegovi vazali, obra\u0111iva\u010di zemlje, no s vremenom sve vi\u0161e ja\u010da trgova\u010dki i obrtni\u010dki sloj. Ta naselja svoj visoki razvoj do\u017eivljavaju kada se uzdi\u017eu do statusa trgovi\u0161ta. Tada dobivaju neke privilegije zbog kojih im raste gospodarski zna\u010daj u odnosu na naselja bez tih povlastica.<\/p>\n

Tipovi utvrda<\/h3>\n

Obrambena (fortifikacijska) arhitektura gradila se jo\u0161 od najstarijih vremena. U prapovijesti to su bile gradnje gradinskog tipa, u anti\u010dko, odnosno rimsko doba grade se \u010ditavi sustavi fortifikacija du\u017e dr\u017eavnih granica. U skladu s time, ovakav tip gradnji nastavlja se koristiti i u srednjem vijeku, no u pone\u0161to izmijenjenom obliku. Unato\u010d tome \u0161to naslje\u0111uju lokaciju i neke karakteristike jo\u0161 od prapovijesnih gradina, srednjovjekovne utvrde imati \u0107e vlastiti smjer razvoja.3<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Poprili\u010dno je te\u0161ko na fortifikacijskoj arhitekturi odrediti stil, no neke stilske karakteristike vidljive su u na\u010dinu obrade zi\u0111a, primijenjenim mjerama, tlocrtu, formatu opeke, dekorativnim elementima, klesanim arhitektonskih detaljima itd.4<\/sup><\/a> Zato ipak mo\u017eemo zamijetiti neke zna\u010dajke romanike, gotike i rane renesanse te oblike mije\u0161anih stilova.<\/p>\n

Gradnja utvrda prije provale Tatara 1242. godine<\/h3>\n

\"Stari<\/a>Iako su utvrde gra\u0111ene i u ranom srednjem vijeku, danas ih je iz tog vremena sa\u010duvan vrlo mali broj. Najve\u0107i uzrok tome su materijali od kojih su gra\u0111ene, a koji su kratkog vijeka trajanja, kao \u0161to su drvo ili zemlja. Zbog njihove slabe o\u010duvanosti danas o njima ne znamo gotovo ni\u0161ta.5<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Kasnije, u 12. st., utvrde se grade na strmim i nepristupa\u010dnim mjestima. Njihovi tlocrti bili su izdu\u017eeni, vrlo uski, a na silueti utvrde dominirala je brani\u010d-kula. Zadovoljavale su svoju namjenu kao uto\u010di\u0161ta lokalnih mo\u0107nika u njihovim me\u0111usobnim sukobima, no kada se na povijesnoj pozornici pojavila ja\u010da sila, pokazale su se nedostatnima za ozbiljniju obranu. Upravo se to dogodilo za provale Tatara na podru\u010dje srednjovjekovne Slavonije, kada su uo\u010deni svi nedostaci ovakvih tipova utvr\u0111enja. Tada se po\u010dinju graditi puno \u010dvr\u0161\u0107e utvrde, dva do tri puta debljih zidina, s razvijenim sustavom za obranu. Iako sada smje\u0161tene na pristupa\u010dnijim mjestima, njihova obrambena mo\u0107 bila je mnogo ve\u0107a nego kod njihovih prethodnica.<\/p>\n\n

U razdoblju prve polovice 13. st. \u010de\u0161\u0107e se grade utvrde od kamena. Zi\u0111e im je bilo relativno tanko, a zbog njihovih karakteristika i malih dimenzija, mo\u017ee se pretpostaviti da se radilo o utvrdama koje nisu imale veliku obrambenu mo\u0107, nego su gra\u0111ene za lokalne sukobe sa susjedima.6<\/sup><\/a> Upravo iz tog razloga nisu mogle niti pru\u017eiti otpor kada su 1242. g. na ove prostore upali Tatari.<\/p>\n

Gradnja utvrda nakon tatarske provale<\/h3>\n

\"Utvrda<\/a>Nakon ovog doga\u0111aja u srednjovjekovnoj Slavoniji dolazi do pove\u0107ane izgradnje utvrda. Tome je pridonio i dolazak stranih majstora koji su sa sobom donijeli nova iskustva u gradnji utvrda. Istovremeno se javljaju i zna\u010dajni investitori koji su omogu\u0107ili izgradnju u ovakvom obujmu, a to su prvenstveno bili hrvatsko-ugarski kraljevi, biskupi i lokalno plemstvo. Same gra\u0111evine postaju ve\u0107e te na njima do ja\u010deg izra\u017eaja dolaze stilske zna\u010dajke. Uz strane majstore na utvrdama rade doma\u0107i zidari i klesari, pa dolazi do paralelizma stilskih novosti i lokalne tradicije. Romani\u010dke stilske karakteristike vidljive su u jednostavnoj tlocrtnoj koncepciji koja se ponavlja na razli\u010ditim primjerima, u tlocrtu i oblikovanju kapela te debljini zidova koja je puno ve\u0107a nego li na primjerima s po\u010detka ovog stolje\u0107a.7<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Za utvrde ovog razdoblja karakteristi\u010dan je pravilan, gotovo pravokutan tlocrt, zidine su jednostavnog volumena, zavr\u0161ene kruni\u0161tem. Na jednom kraju sklopa nalazi se brani\u010d kula, a na drugom palas.<\/p>\n\n

Kod utvrda gra\u0111enih po\u010detkom 14. st. mije\u0161aju se stilske karakteristike romani\u010dkog i goti\u010dkog oblikovanja, dok \u0107e prema kraju tog, te u 15. st. goti\u010dki utjecaji postati sve izrazitiji. Jedna od karakteristika goti\u010dkih utvrda su puno razvedeniji i raznolikiji oblici gra\u0111evina, za razliku od romani\u010dkih koji su jednostavniji.8<\/sup><\/a> Goti\u010dke utvrde, suprotno od romani\u010dkih, grade se na pristupa\u010dnijim polo\u017eajima, a gra\u0111evine unutar njih koncentri\u010dno su raspore\u0111ene oko unutarnjeg dvori\u0161ta prate\u0107i liniju obrambenih zidina. Vjerojatno jedna od karakteristi\u010dnih stilskih odrednica bile su gornje eta\u017ee i krovi\u0161ta gra\u0111evina, no budu\u0107i da su oni u najve\u0107em broju najo\u0161te\u0107eniji dio utvrda, gotovo su nam potpuno nepoznati.9<\/sup><\/a><\/p>\n\n

\"Medvedgrad<\/a>Zbog pojave nove vrste vatrenog oru\u017eja, a u skladu s time i novog na\u010dina ratovanja, mijenja se i koncepcija obrane. Brani\u010d-kule gube svoju ulogu, pa se ili prestaju graditi ili im se mijenja pozicija u utvrdi, a kada su prisutne zapravo pokazuju simbol statusa vlasnika. Na prijelazu 14. u 15. st. u ove krajeve dolazi velik broj majstora iz \u010ce\u0161ke, me\u0111u kojima se osobito isti\u010du pripadnici parlerske radionice iz Praga. Sa sobom donose nove arhitektonske koncepte, kao \u0161to su novi tlocrti, upotreba ve\u0107ih stambenih prostorija, novi detalji na gra\u0111evinama, te kvalitetnija izgradnja. U 15. st. neki se od ovih elemenata ustaljuju, a karakteristi\u010dno postaje \u201erazrahljivanje pro\u010delja\u201c odozdo prema gore,10<\/sup><\/a> detalji izvedeni od klesanog, \u010desto profiliranog kamena, te natkrivanje stambenih prostorija drvenim, redovito bojanim gredama. U svakom slu\u010daju, \u017eivot u utvrdama postaje mnogo ugodniji od onoga u ranijim stolje\u0107ima.11<\/sup><\/a> Grade se ve\u0107i i udobniji stambeni prostori, kao i popratni prostori koji su podigli razinu komfora i higijene u samim utvrdama.<\/p>\n\n

Najvi\u0161e se gradilo kamenom, opekom, kombinacijom ova dva materijala, te ne\u0161to manje drvetom. Za podru\u010dje isto\u010dne Slavonije karakteristi\u010dna je upravo gradnja objekata od opeke, dok su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj one u pravilu kamene.<\/p>\n\n

Sa sve ve\u0107om opasno\u0161\u0107u od Turaka, ponovno do izra\u017eaja dolazi obrambeni karakter utvrda, no one \u0107e se ponovno pokazati nemo\u0107nima pred ja\u010dom vojnom silom.<\/p>\n

Utvrde prema tipu terena na kojem se nalaze<\/h3>\n

\"Pogled<\/a>U razvijenom srednjem vijeku razlikujemo dva osnovna tipa utvrda, prema karakteristikama terena na kojemu su nastale. To su brdske i nizinske utvrde, koje iako u nekim elementima sli\u010dne, ipak pokazuju i neke razli\u010dite forme. Najizrazitija razlika je uvjetovana tipom obrane koji je utjecao na arhitekturu utvrde. Visinske utvrde nalaze se na uzvi\u0161enjima, te su opasane \u010dvrstim zidovima. \u010cesto su jo\u0161 dodatno osigurane s jednim ili dva koncentri\u010dna kruga obrambenih jaraka. Njihovi tlocrti, iako u razdoblju romanike \u010desto pravilni, kasnije su, prilago\u0111avaju\u0107i se terenu, nepravilnih formi.<\/p>\n\n

Nasuprot tome, graditelji nizinskih utvrda morali su posegnuti za nekim drugim obrambenim elementima. Tlocrti ovih utvrda naj\u010de\u0161\u0107e su kru\u017enih oblika, a dodatnu obranu davali su koncentri\u010dni obrambeni jarci. Oni su mnogo dublji i \u0161iri od onih na bre\u017euljcima, te ispunjeni vodom. Ovakav sistem obrane predstavljao je izvanrednu za\u0161titu od neprijatelja. Zbog kru\u017enog tlocrta druga\u010diji je koncept morao biti primijenjen i u komponiranju prostora unutar zidina. Naj\u010de\u0161\u0107e se u sredi\u0161tu utvrde nalazila brani\u010d-kula, dok su ostali prostori bili raspore\u0111eni du\u017e nutarnjeg pla\u0161ta obrambenih zidina.12<\/sup><\/a><\/p>\n\n

Utvrde su se sastojale od nekoliko gra\u0111evina smje\u0161tenih unutar obrambenog zida, a vi\u0161e o njima mo\u0107i \u0107ete pro\u010ditati u idu\u0107em nastavku.<\/p>\n\n*Zahvaljujemo \u010dasopisu \u201eGra\u0111evinar\u201c<\/strong> na dozvoli za kori\u0161tenje njihovih fotografija<\/i>\n

\n
    \n\t
  • O utvrdama iz ranoga srednjeg vijeka ne znamo gotovo ni\u0161ta jer su naj\u010de\u0161\u0107e bile gra\u0111ene od drveta ili zemlje, te se zbog toga nisu sa\u010duvale.<\/li>\n\t
  • Razlikujemo dva tipa utvrda prema terenu na kojemu su izgra\u0111ene, to su visinske i nizinske utvrde.<\/li>\n\t
  • Veliki napredak u kvaliteti izgradnje utvrda vidljiv je nakon provale Tatara na hrvatsko podru\u010dje 1242. godine. Nakon nje, pove\u0107ava se broj utvrda u kontinentalnoj Hrvatskoj, a i sama kvaliteta bila je mnogo bolja.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n
    \n
      \n\t
    • Tea GUDEK, Srednjovjekovne utvrde u isto\u010dnoj Slavoniji, diplomski rad, Filozofski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Zagreb, 2011.<\/li>\n\t
    • Zorislav HORVAT, Stilska stratigrafija burgova 13.-15. st. u kontinentalnoj Hrvatskoj, Prostor, Vol. 18 (2010.), No. 1 (39), 42-61.<\/li>\n\t
    • Miroslav KRLE\u017dA (ur.), Enciklopedija Jugoslavije, svezak br. 4, Leksikografski zavod FNRJ, Zagreb, 1960., – grad<\/i> [Ana DEANOVI\u0106]<\/li>\n\t
    • Branko NADILO: Ravni\u010darske utvrde izme\u0111u Drave i Save u isto\u010dnoj Slavoniji, \u010casopis Gra\u0111evinar 57 (2005), 6, 441-446.<\/li>\n\t
    • Branko NADILO: Obrambene gra\u0111evine uz obalu Dunava, \u010casopis Gra\u0111evinar 57 (2005), 9, 717.-725.<\/li>\n\t
    • Gjuro SZABO, Sredovje\u010dni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Golden marketing \u2013 Tehni\u010dka knjiga, Zagreb, 2006.<\/li>\n\t
    • Bo\u0161ko \u0160ILJEGOVI\u0106 (ur.), Vojna enciklopedija, svezak br. 3, Redakcija vojne enciklopedije, Beograd, 1960., – grad<\/i> [An\u0111ela HORVAT]<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n
      \n
        \n\t
      • 1<\/sup> U isto\u010dnoj Slavoniji se kao primjer kraljevskog grada isti\u010de Ilok, u kojemu je stolovao Nikola Ilo\u010dki, koji je me\u0111u ostalim bio i bosanski kralj.<\/li>\n\t
      • 2<\/sup> Bo\u0161ko \u0160ILJEGOVI\u0106 Vojna enciklopedija, svezak br. 3, Redakcija vojne enciklopedije, Beograd, 1960., – grad<\/i> [An\u0111ela HORVAT], 400.<\/li>\n\t
      • 3<\/sup> Miroslav KRLE\u017dA (ur.), Enciklopedija Jugoslavije, svezak br. 4, Leksikografski zavod FNRJ, Zagreb, 1960., – grad<\/i> [Ana DEANOVI\u0106], 525-526.<\/li>\n\t
      • 4<\/sup> Zorislav HORVAT, Stilska stratigrafija burgova 13.-15. st. u kontinentalnoj Hrvatskoj, Prostor, Vol. 18 (2010.), No. 1 (39), 43.<\/li>\n\t
      • 5<\/sup> Zorislav HORVAT (bilj. 4), 45.<\/li>\n\t
      • 6<\/sup> Zorislav HORVAT (bilj. 4), 47.<\/li>\n\t
      • 7<\/sup> Zorislav HORVAT (bilj. 4), 48.<\/li>\n\t
      • 8<\/sup> Neki autori (D. Menclova) smatraju upravo klju\u010dnim problemom goti\u010dke arhitekture postavljanje pravilnog svoda na nepravilan tlocrt, \u0161to dodatno nagla\u0161ava goti\u010dku sklonost nepravilnim oblicima gra\u0111evina. Usp. Zorislav HORVAT (bilj. 4), 54.<\/li>\n\t
      • 9<\/sup> Zorislav HORVAT (bilj. 4), 55.<\/li>\n\t
      • 10<\/sup> Pod ovim Zorislav Horvat podrazumijeva novo tretiranje zidne povr\u0161ine i to na na\u010din da se podrum i prizemlje otvaraju vrlo malim otvorima za tek minimalno osvjetljenje, na prvom katu prozori su ne\u0161to ve\u0107i, dok je drugi kat otvoren velikim, tzv. \u201e\u010de\u0161kim prozorima\u201c koji su omogu\u0107avali puno ve\u0107i dotok svijetla. Usp. Zorislav HORVAT, bilj. 4, 52.<\/li>\n\t
      • 11<\/sup> Zorislav HORVAT (bilj. 4), 52.<\/li>\n\t
      • 12<\/sup> Iako se gra\u0111evine i kod jednog i drugog tipa utvrda smje\u0161taju du\u017e nutarnjeg ruba zidina, sam tlocrt utvrde uvjetuje druga\u010dije oblikovanje ovih prostora.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        Srednjovjekovne utvrde vjerojatno su jedan od najprepoznatljivijih simbola ovoga razdoblja. Osim obrambene, imale su i stambenu ulogu, tako da u njima \u010desto nalazimo oblike koji predstavljaju spoj ovih dviju funkcija. Na\u017ealost, one do danas sa\u010duvane predstavljaju samo manji dio od njihova nekada\u0161njeg broja.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":702,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[23],"class_list":["post-699","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhitektura","tag-utvrde-2"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/699","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=699"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/699\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/media\/702"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=699"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=699"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=699"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}