![\"Car](\"http:\/\/www.medievalwall.com\/hrvatski\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/Car-Justinijan-i-carica-Teodora.jpg\" "\\"Car")
<\/a>Kao \u0161to i u dr\u017eavnom ure\u0111enju i kulturi Bizant preuzima tekovine anti\u010dkog Rima, tako je i u odijevanju vidljivo njegovo naslije\u0111e. Zbog toga je bizantska dvorska odje\u0107a imala glavna obilje\u017eja anti\u010dke rimske odje\u0107e. Mu\u0161karci su nosili dvije tunike, jednu preko druge, koje su, ovisno o razdoblju, bile duge ili kratke. Ispod tunika obla\u010dile su se lepr\u0161ave hla\u010de perzijskog podrijetla (chlamyda<\/i>). Kratka kosa i obrijana lica bila su u modi sve do 8. st., kada se ponovno, pod utjecajem Istoka, javljaju brade.1<\/sup><\/a><\/p>\nI \u017eenska odje\u0107a bila je nadahnuta rimskom, a tako\u0111er se sastojala od dvije tunike. Gornja se ponekad podizala ukoso od gle\u017enjeva do koljena kako bi se vidjela \u0161iroka suknena traka koja se nalazila izme\u0111u dviju tunika (pagatium<\/i>). Frizure su bile u gr\u010dkom stilu, a dodatno su se ukra\u0161avale vrpcama, karakteristi\u010dnom kapicom (calautica<\/i>) ili dugim velom s resama (mavort<\/i>).2<\/sup><\/a> Bizantske dame jo\u0161 su se dodatno ukra\u0161avale bogatim i skupocjenim nakitom.<\/p>\n Razliku izme\u0111u rimske i bizantske odje\u0107e ipak najvi\u0161e nagla\u0161avaju tkanine od kojih se odje\u0107a izra\u0111ivala. Budu\u0107i da je Bizant imao va\u017enu ulogu u trgovini izme\u0111u Istoka i Zapada, ovdje se koriste isto\u010dnja\u010dke tkanine, kao \u0161to su kineska svila, egipatski pamuk i lan, raznih boja, bogato ukra\u0161ene florealnim motivima, likovima fantasti\u010dnih \u017eivotinja i sl.3<\/sup><\/a><\/p>\n Na podru\u010dju srednjovjekovne Galije i mu\u0161karci i \u017eene tako\u0111er su nosili tunike. \u017dene su ispod njih obla\u010dile suknje, dok su mu\u0161karci jo\u0161 dodavali i jednu vrstu dugih ga\u0107a koje su pojasom bile stegnute u struku (braies<\/i>). Na nogama su nosili zatvorene cipele napravljene od ko\u017ee s drvenim potplatima (gallicae<\/i>). Zanimljivo je da su Gali \u010desto kosu bojali u crvenu boju, a mu\u0161karci su nosili kozje bradice i duge brkove.6<\/sup><\/a><\/p>\n Do zaokreta u povijesti odijevanja dolazi s germanskim narodima, \u010dija odje\u0107a je, za razliku od rimske, bila prilago\u0111ena i \u0161ivana prema obliku tijela. U tome se mo\u017ee vidjeti za\u010detak dana\u0161nje zapadnja\u010dke mode.7<\/sup><\/a><\/p>\n Frana\u010dka odje\u0107a se u vrijeme Merovin\u0161ke dinastije sastojala od \u0161irokih galskih ga\u0107a i kratke tunike (gonelle<\/i>), ispod kojih su se nosile ko\u017ene hla\u010de (chausses<\/i>) s trakama za vezanje oko nogu. \u017dene su nosile \u0161iroke tunike ukra\u0161ene trakama ili vezom, na koje su za hladnijeg vremena mogle obla\u010diti i ogrta\u010de. I mu\u0161karci i \u017eene imali su dugu kosu, no udane \u017eene svoju su sakupljale u pun\u0111u.9<\/sup><\/a><\/p>\n Za vrijeme Karolinga mu\u0161ka odje\u0107a ostaje neizmijenjena, no do promjene dolazi u oblikovanju frizura \u2013 kosa se \u0161i\u0161a na kratko po uzoru na anti\u010dki Rim. \u017dene su nosile dvije tunike, jednu preko druge, od kojih je donja bila uska s dugim rukavima, a gornja je imala \u0161ire kratke rukave. Bile su stegnute u struku, a dodatno su se u\u010dvr\u0161\u0107ivale i ukra\u0161avale fibulom na ramenu.10<\/sup><\/a><\/p>\n Iako se pri analizi odje\u0107e mogu vidjeti zajedni\u010dke karakteristike svih naroda ranosrednjovjekovne Europe, to nije slu\u010daj s nakitom. Svaki narod nosio je karakteristi\u010dne ukrase, pa su primjerice Kelti nosili apstraktne uzorke, dok su Anglosasi voljeli \u017eivotinjski uzorak.11<\/sup><\/a><\/p>\n Glavni dio i mu\u0161ke i \u017eenske odje\u0107e ostaje tunika, pa se tako karakteristi\u010dna odje\u0107a sastoji od duga\u010dke donje tunike (chainse<\/i>) koja ima uske duge rukave, i gornje, kra\u0107e tunike (bliaud<\/i>) koja ima kratke, \u0161ire ili u\u017ee rukave. Gornja se dodatno stezala u struku, a bila je ukra\u0161ena trakama ili vezom. \u017denske tunike bile su u\u017ee i dulje od mu\u0161kih, a sastojale su se od uske ko\u0161ulje koja se vezala na le\u0111ima ili sa strane (gipon<\/i>) te nabrane suknje. U struku se nalazio veliki pojas od ko\u017ee ili svile, koji se spu\u0161tao sve do gle\u017enjeva. Rukavi gornje tunike s vremenom su se po\u010deli produ\u017eavati, sve dok sredinom 11. st. nisu dotakli tlo.12<\/sup><\/a> Ostali dijelovi odje\u0107e, kao \u0161to su razni ogrta\u010di i pelerine, nisu do\u017eivjeli promjene.<\/p>\n Odje\u0107a kakva se nosila u romanici, uz manje novine, ostaje vrlo sli\u010dna i u razdoblju gotike. Me\u0111utim, novost su duge vunene tunike \u017eivih boja. Postojalo je nekoliko tipova, primjerice: dulji i kra\u0107i haljetak prilago\u0111en \u0161irokoj suknji koji su nosila oba spola, zatim ko\u0161ulja uskih rukava za gornji dio tijela, te duga\u010dki ogrta\u010d \u0161irokih i kratkih rukava s kapulja\u010dom.13<\/sup><\/a><\/p>\n U ovom razdoblju \u017eenske frizure postaju ekstravagantnije nego ranije, \u0161to je izazivalo bijes crkvenjaka. Kosa se plela u pletenice ili je mogla biti skupljena na sljepoo\u010dnicama. Najprije se prekrivala laganim velom (huve<\/i>), no kasnije se obujam kose pove\u0107avao te su se radile frizure s rogovima, ukra\u0161ene tzv. truffeauxima<\/i>. Frizure su se i dalje pove\u0107avale, sve dok rog nije dosegao visinu od \u0161ezdesetak centimetara (hennin<\/i>), na kojega su se nastavljali velovi ili trake od bar\u0161una, koji su bili u modi sredinom 15. st.15<\/sup><\/a><\/p>\n U ovo vrijeme odje\u0107om se sve vi\u0161e pokazivalo bogatstvo i rasko\u0161, te ekstravagancija tada\u0161njih plemi\u0107a. Sredi\u0161te iz kojega se \u0161ire modni utjecaji bio je burgundski dvor. U skladu s time, s vremenom se javljaju i prvi zakoni protiv rasko\u0161i za ni\u017ee plemstvo i gra\u0111anstvo. Francuski kralj Filip Lijepi 1294. g. donio je naredbu kojom ograni\u010dava broj halja vojvoda, grofova, baruna i ostalih stale\u017ea u skladu s njihovim zemlji\u0161nim prihodima, dok gra\u0111anstvu zabranjuje sivkasto krzno, hermelin, zlato i drago kamenje. Sli\u010dne su se naredbe prihva\u0107ale posvuda po Europi.17<\/sup><\/a> O odje\u0107i i stavu koji su redovnici imali prema tada\u0161njoj modi govori nam i slijede\u0107i tekst iz \u201eKronike iz Saint Denisa\u201c nastale u 14. st.: \u201e \u2026 Oholost bija\u0161e vrlo velika u Francuskoj, me\u0111u plemstvom: u oholosti gospode, u pohlepi za bogatstvom, i u nepristojnosti odijevanja i odje\u0107e koja se obi\u010dno nosila u Francuskom kraljevstvu. Jer jedni su imali tako kratke halje da su im dopirale samo do bedara, a kad bi se sagnuli da poslu\u017ee nekog vlastelina, pokazivali bi ga\u0107e i ono \u0161to je unutra onima iza sebe. A kad su one bile tako uske da im je trebala pomo\u0107 da ih se navu\u010de i svu\u010de, \u010dinilo se kao da im gule ko\u017eu dok ih svla\u010de. A drugi su imali haljine nabrane na bokovima kao \u017eene. A ovi su imali kape s prorezanim obodom sve u krug. Imali su jednu nogavicu od jedne tkanine, a drugu od druge\u2026\u201c18<\/sup><\/a><\/p>\n <\/p>\n Iz ovog kratkog pregleda odijevanja u srednjem vijeku vidljivo je da u ovih tisu\u0107u godina moda ne do\u017eivljava neke pretjerane promjene, a odje\u0107a oba spola bila je vrlo sli\u010dna. No, krajem ovoga razdoblja, u 15. st., ve\u0107 naziremo nagovje\u0161taje procvata mode koji \u0107e se dogoditi u renesansi.<\/p>\n Tokom \u010ditavog srednjeg vijeka odje\u0107a je zadr\u017eala gotovo nepromijenjen izgled, a novosti su u nju ulazile postupno. Dolaskom germanskih naroda na podru\u010dje Europe, u \u0161iru upotrebu ulaze hla\u010de, a sveprisutan element i \u017eenske i mu\u0161ke odje\u0107e tokom cijelog razdoblja bile su tunike. Odje\u0107om su se me\u0111usobno razlikovali stale\u017ei, zanimanja i narodi, a krajem ovoga razdoblja poprimila je ekstravagantnije oblike, \u0161to je izazivalo sablazan kod crkvenjaka.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":953,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[18],"class_list":["post-954","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kulturalna-povijest","tag-odijevanje"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/954","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=954"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/954\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/media\/953"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=954"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=954"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/medievalwall.com\/hrvatski\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=954"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Europski narodi<\/h4>\n
<\/a>Narodi na sjeveru Europe \u017eivjeli su u hladnijem podru\u010dju, pa su prema tome nosili i topliju odje\u0107u. Karakteristi\u010dan primjer njihove odje\u0107e bile su vunene hla\u010de raznih oblika, koje su bile duge i \u0161iroke, a ponekad su se remenom stezale u donjem dijelu. Tipi\u010dna odje\u0107a ovih naroda sastojala se od donje tunike, ko\u0161ulje, hla\u010da, gornje tunike i ogrta\u010da. Za njenu izradu \u010desto se upotrebljavalo krzno, pa su od njega mogli biti izra\u0111eni \u010ditavi komadi ili bi se koristio samo za ukrase.4<\/sup><\/a> U odje\u0107i ovih naroda prevladavale su \u0161arene boje, a jedini izuzetak bila je Akvitanija, gdje su tkanine u pravilu bile crne ili sme\u0111e.5<\/sup><\/a><\/p>\n<\/a>Vikinzi su nosili hla\u010de i ko\u0161ulju dugih rukava, preko koje se obla\u010dila tunika stegnuta u struku. Zimi se na ovo jo\u0161 mogao dodati krzneni pla\u0161t ili vuneni ogrta\u010d. Na glavi su, kako bi se za\u0161titili od hladno\u0107e, nosili ko\u017ene, vunene ili krznene \u0161e\u0161ire. Vikin\u0161ke \u017eene imale su izuzetno dobar polo\u017eaj u dru\u0161tvu, osobito s obzirom na ostatak tada\u0161nje Europe, pa je zanimljiv i jedan detalj na njihovoj odje\u0107i koji govori o tome. Naime, kao znak autoriteta u ku\u0107anstvu, svoje su klju\u010deve nosile na lancu koji im je visio o pojasu ili remenoj kop\u010di.8<\/sup><\/a><\/p>\nRomanika<\/h3>\n
<\/a>U razdoblju romanike odje\u0107a gotovo da nije do\u017eivjela neke znatnije promjene. Ostala je vrlo sli\u010dna karolin\u0161koj, a do manje promjene dolazi tek sredinom 12. st. kada u op\u0107u upotrebu ulazi duga odje\u0107a.<\/p>\nGotika<\/h3>\n
<\/a>Ipak, sredinom 14. st. dolazi do bitne promjene. Do tada je odje\u0107a oba spola bila poprili\u010dno sli\u010dna, ne nagla\u0161avaju\u0107i liniju tijela. No, sada se javlja bitan prijelom kod mu\u0161ke odje\u0107e koja postaje kra\u0107a, kroji se i \u0161iva prema obliku tijela, dok \u017eenska ostaje duga i lepr\u0161ava. Mu\u0161karci po\u010dinju nositi tip uskog kaputi\u0107a (pourpoint<\/i>) koji je sezao do bedara, s kop\u010danjem sprijeda, a bio je stegnut u struku pomo\u0107u \u0161ava. Nosio se preko ko\u0161ulje i vrlo kratkih hla\u010da (haut-de-chausses<\/i>). Krajem 14. st. zamjenjuje ga sli\u010dan odjevni predmet (jaquette<\/i>) otvorenih rukava koji su produljeni trakama od sukna koje su se ponekad spu\u0161tale sve do koljena. \u017dene su i dalje nosile duga\u010dku odje\u0107u, no ona s vremenom postaje sve u\u017ea. Haljine su pripijene na prsima i stegnute ispod grudi, s otvorenim izrezom u obliku trokuta.14<\/sup><\/a><\/p>\n<\/a>Cipele tako\u0111er tada do\u017eivljavaju ekstravagantan rast. Naime, one se toliko produ\u017euju da im se prednji dio ponekad morao malim lancima pri\u010dvrstiti za koljena kako bi se omogu\u0107io normalan hod. U prednjem dijelu postaju za\u0161iljene, te se zavijaju tvore\u0107i luk prema nozi.16<\/sup><\/a><\/p>\nPu\u010dka odje\u0107a<\/h3>\n
<\/a>Odje\u0107a puka razlikovala se od plemi\u0107ke, te se kod nje mo\u017ee zamijetiti i slabiji napredak, odnosno promjene. Osnovni odjevni predmet tokom \u010ditavog srednjeg vijeka ostaje tunika dugih rukava, koja se kod \u017eena spu\u0161ta do listova, a kod mu\u0161karaca do koljena. \u017dene su nosile i veo kojim su prekrivale glavu i ramena, koji je od 14. st. zamijenila jednostavna kapa. Zimi su nosile prsluk od ko\u017ee zeca, janjeta, koze ili ma\u010dke. Mu\u0161karci su nosili duga\u010dke ko\u0161ulje i neku vrstu obi\u010dnih kra\u0107ih hla\u010da. Odje\u0107a je naj\u010de\u0161\u0107e bila izra\u0111ena od grubog platna.19<\/sup><\/a><\/p>\n\n\t
\n\t
\n\t