Medieval Wall

Na prvom crkvenom saboru održanom 925. godine, pokušalo se riješiti pitanje jurisdikcije Salonitansko-splitske nadbiskupije. Papa Ivan X. poslao je svoje izaslanike, Ivana i Leona u Split, gdje su sazvali sabor. Po dolasku, predali su pisma pape namijenjena splitskom nadbiskupu u kojima je kritiziran dalmatinski episkopat zbog tolikih godina podložnosti carigradskom patrijarhu te zbog širenja nauka na slavenskom jeziku. Na saboru su bili nazočni splitski nadbiskup Ivan, zadarski biskup Formin, ninski, odnosno hrvatski biskup Grgur te ostali dalmatinski biskupi. Saboru su također prisustvovali hrvatski kralj Tomislav i humski knez Mihovil, no oni navodno nisu utjecali na donošenje odluka. Sabor je odlučio da svi biskupi, pa tako i hrvatski, moraju biti podložni splitskom metropolitu. Hrvatski biskup nije bio zadovoljan tom odlukom, pa je uložio žalbu kod pape. Kao razlog za to, priložio je pisma pape Ivana VIII. po kojima je hrvatski biskup Teodozije podložan samo Rimu. Papi je trebalo dvije godine da razmotri to pitanje. Odlučio je 928. god. sazvati novi sabor na kojem će se riješiti ovaj problem. Kao papin poslanik na sabor je stigao biskup Madalbert. Odlučeno je da crkva sv. Dujma ima prvenstvo nad svim biskupijama u Hrvatskoj i Dalmaciji. Sve biskupije koje su postojale od davnina mogle su i dalje postojati. Ninska biskupija se ukinula pošto nije bila među njima, a Grgur je na izbor dobio Sisačku, Duvanjsku ili Skradinsku biskupiju. Biskup Grgur bio je nezadovoljan tim odlukama, no nije mogao utjecati na njih.¹

Tomislavovi nasljednici

Tomislava je oko 928. godine naslijedio Trpimir II., koji je bio njegov brat te unuk istoimenog hrvatskog kneza, osnivača vladarske dinastije.² U njegovo vrijeme sklopljen je mir s Bugarima uz posredovanje svetog čovjeka Martina iz Franačke. Oko 935. godine na prijestolje je došao Krešimir I., sin Trpimira II., koji je vladao do 945. godine. O ova dva vladara ne znamo previše, ali na temelju izvora možemo reći da su održali hrvatsku državu na onoj visini i snazi, do koje ju je podigao kralj Tomislav. Krešimira je naslijedio sin Miroslav koji je vladao od 945. do 949. godine, kada je ubijen u prevratu koji je vodio ban Pribina. On je bio prvi imenom poznati hrvatski ban te je vjerojatno upravljao banovinom koju spominje car Konstantin VII. Porfirogenet, u kojoj su postojale županije Lika, Gacka i Krbava. Iako nam razlozi njegove bune nisu poznati, iz izvora se vidi da mu cilj nije bio smijeniti dinastiju, pošto je umjesto ubijenog Miroslava na prijestolje posjeo njegovog mlađeg brata Mihaela Krešimira II. Važno je spomenuti da s Pribinom započinje niz moćnih banova koji će sve do izumrća dinastije imati ulogu suvladara.³

U doba građanskog rata, Neretljani su se okoristili oslabljenom Hrvatskom te su prisvojili Brač i Hvar, a isto to učinio je i srpski knez Časlav Klonimirović, proširivši svoju vlast u Bosni. F. Šišić navodi kako se bizantska Dalmacija vratila pod carsku vlast i time prekinula veze sa hrvatskim vladarom čime je na snazi ostalo samo plaćanje danka koje je odredio car Bazilije. Tako je moć hrvatske države polovicom X. st. opala i na kopnu i na moru. No, smrću srpskog kneza Časlava, Mihael Krešimir II. uspio je vratiti Bosnu, a s dalmatinskim je gradovima obnovio dobre veze. Car Konstantin navodi da se Hrvatska polovicom X. st. prostirala od ušća rijeke Cetine na jugu, do granica Istre i grada Labina uz more, preko teritorija nekadašnje Sisačke biskupije na sjeveru pa na istok sve do donje Bosne.⁴

Žena kralja Mihaela Krešimira II., kraljica Jelena, bila je iz zadarske patricijske kuće Madijevaca, a jednom prilikom došavši u Zadar sam kralj je obdario benediktinski samostan sv. Krševana darovavši mu selo Diklo kod Zadra.⁵ Kako je kraljica Jelena bila i pobožna i imućna, dala je na otoku u Solinu sagraditi crkvu. U njoj je bila i sama pokopana, dok je kasnije služila kao mauzolej hrvatskih kraljeva i kraljica.⁶ Mihael Krešimir II. koji je obnovio hrvatsku državu nakon njenog privremenog oslabljenja, umro je 969., a već 970. godine kao kralj se spominje njegov sin Stjepan Držislav.

Ostali članci iz serije “Trpimirovići, dinastija hrvatskih vladara”

• Od dolaska Hrvata do Trpimirova uspona na prijestolje
• Doba kneza Trpimira
• Domagoj i Zdeslav
• Branimir i Muncimir
• Doba kraljeva – Tomislav
• Crkveni sabori i Tomislavovi nasljednici
• Stjepan Držislav
• Nasljednici Stjepana Držislava
• Petar Krešimir IV.
• Dmitar Zvonimir
• Dmitar Zvonimir i Stjepan II.