Medieval Wall

Slikarstvo u gradskim vijećnicama

U kasnom srednjem vijeku, zbog nove vrste vlasti u gradovima Apeninskog poluotoka, javlja se i jedna nova vrsta arhitekture. To su gradske vijećnice, koje će se najviše graditi kao gotičke građevine. Preko njih su gradovi iskazivali svoju moć i znanje, pa su posebnu pozornost posvećivali i njihovoj dekoraciji. Zidovi su im bili oslikani freskama, te na njima nalazimo neke teme koje se do tada ne susreću u slikarstvu 14. st. Treba napomenuti da je slikarstvo do tada uglavnom bilo vezano uz crkvene građevine, pa su i njegove teme bile vezane uz religijsku tematiku. Teme koje se pojavljuju u ovim javnim građevinama mogu se podijeliti u nekoliko skupina. U prvom redu su to različiti prikazi bitaka, od povijesnih do onih suvremenih. Preko njih je grad pokazivao svoju vojnu snagu. U drugu skupinu spadaju prikazi različitih alegorija i personifikacija. Tu možemo svrstati prikaze godišnjih doba, radova po mjesecima i zodijačkih znakova. Međutim, ovdje spadaju i različiti prikazi vlasti, kod kojih nalazimo razne personifikacije vrlina i mana. U gradskim vijećnicama ipak nalazimo i neke religijske prikaze, primjerice freske svetaca zaštitnika ili Bogorodice (npr. Maesta S. Martinija u Palazzo Pubblico, Siena).

Sala delle Pace (Sala dei Nove)

Ovdje ćemo se osvrnuti na jedan od najkompleksnijih ciklusa fresaka u jednoj srednjovjekovnoj gradskoj vijećnici. Nalazi se u sienskoj gradskoj vijećnici (Palazzo Pubblico), u prostoriji koja se zove Sala delle Pace. U njoj su se održavali sastanci Devetorice, odnosno glavnih sienskih upravljača, pa je i to utjecalo na izbor teme fresaka.¹ Ona je dobra i loša gradska vladavina, a njihov autor je Ambrogio Lorenzetti. Djelo se sastoji od tri freske koje su smještene svaka na svome zidu. To su Dobra vladavina na istočnom zidu, Dobar grad na sjevernom zidu, te Loša vladavina i loš grad na zapadnom zidu. Prostor južnoga zida je otvoren velikim prozorom kroz koji se pruža pogled na Sienu i dio okolnog krajolika.

Dobra vladavina

Prikaz Dobre vladavine sastavljen je od nekoliko skupina likova. Na lijevoj strani to je skupina Pravde, koju čini pet likova. U sredini je Pravda koja sjedi na prijestolju, a iznad nje Mudrost drži vagu. S njene lijeve i desne strane nalaze se dva anđela koji predstavljaju različite vrste pravde. Preko vage se spuštaju dva konopca, koji se spajaju kod trećeg lika iz ove skupine, a to je Sloga. Ovdje su prikazani glavni principi dobre vlasti jednoga grada; mudrost i pravda vladara, te sloga među građanima. Sa desne strane freske nalazi se druga skupina likova. U sredini, na prijestolju sjedi Vladar u crno – bijeloj odjeći, koja predstavlja boje sienskog grba. S njegove lijeve i desne strane nalazi se šest personifikacija vrlina, a to su: Mir, Hrabrost, Razboritost, Velikodušnost, Umjerenost i Pravda. Dakle, prikazane su vrline i načela koji su potrebni za dobru gradsku vlast. Iznad Vladara nalaze se još tri lebdeće figure, koje predstavljaju teološke vrline: Milosrđe, Vjeru i Nadu. U donjoj zoni prikazana je povorka 24 građanina Siene, koji predstavljaju čuvare njene demokratske vlasti. Kao suprotnost njima sa desne strane nalaze se čuvari sa zatvorenicima.

Dobar grad

Na freski Dobar grad prikazan je panoramski pogled na srednjovjekovni grad i njegovu okolicu. Sam prikaz grada sa kupolom katedrale, crno – bijelim zvonikom, te zgradama od opeke, ima mnogo sličnosti i sa samom Sienom. Uz njega, unutar grada također su prikazane ljudske djelatnosti koje su potrebne u jednom dobro uređenom gradu. To su prikazi različitih obrta, graditelja na skeli, do primjera provođenja slobodnog vremena prikazanog plesom u prvom planu freske. Desno od prikaza grada, prikazana je panorama sela, odnosno predgrađa. U njemu je prikazan niz ljudskih djelatnosti vezanih uz obradu zemlje i uzgoj životinja. Iznad prikaza sela naslikana je personifikacija Sigurnosti, koja u jednoj ruci drži mala vješala, a u drugoj svitak s tekstom.

Loša vladavina i loš grad

U Lošoj vladavini i lošem gradu prikazi su negativni pandani onima na sjevernom i istočnom zidu. Ova freska je u jako lošem stanju, pa je zato i njeno proučavanje nešto teže. Sastoji se od dva dijela, prikaza personifikacija loše gradske vlasti, te različitih situacija iz jednog lošeg grada i sela. Sa desne strane nalazi se sedam personifikacija mana i loših načela. U sredini se nalazi Tiranija, koja ima izrazito demonski izgled. Ona je veća od ostalih, jer je prikazana kao pandan Vladaru sa Dobre vladavine. Ispod njenih nogu nalazi se Pravda, koja je vezana i sa razbijenom vagom. Ostale personifikacije sa lijeva na desno su: Okrutnost, Izdaja, Prijevara, Bijes, Nesloga i Rat. Iznad Tiranije nalazimo još tri personifikacije, a to su Umišljenost, Škrtost i Hvalisavost. U lošem gradu i selu prikazani su ljudi kako se tuku, pljačkaju, a jedina osoba koja nešto radi je kovač koji izrađuje oružje. Selo je neobrađeno i opustošeno, prikazane su i kuće kako gore. Na istom mjestu koje na istočnom zidu zauzima personifikacija Sigurnosti, ovdje je naslikan Strah, prikazan kao stara, mršava žena, koja selu prijeti svojim mačem.

Medaljoni i natpisi

Ovi veliki prikazi su uokvireni širokim okvirima, na kojima se nalaze četverolisni medaljoni. U njima su naslikani još neki prikazi koji se nadovezuju na one glavne. U gornjim okvirima prikazane su personifikacije sedam planeta, njihovi zodijački znakovi, četiri godišnja doba i grbovi Siene. U donjima su personifikacije slobodnih umjetnosti, filozofije i tiranina iz antike. Freske sadrže i velik broj natpisa, koji također nadopunjavaju same prikaze. Oni su pisani na latinskom i narodnom, talijanskom jeziku.²

Program

Ove freske imaju veoma kompleksan ikonografski program. Smatra se da su djelomično nastale pod utjecajem Aristotelovih tekstova, ali i pod utjecajem lokalnih političkih tekstova čiji su autori imali više doticaja sa rimskim piscima.³ Iako je sličan prikaz Vladara opisao G. Vasari pišući o izgubljenim freskama Giotta u Palazzo del Podesta (danas Bargello) u Firenzi, smatra se da za ove prikaze A. Lorenzetti nije imao utjecaja.⁴ Ono što je kod njih također zanimljivo, je i to što su prikazi međusobno povezani, te zajedno čine poučnu priču o tome što je potrebno za dobru vlast, te kako ona treba izgledati.