Medieval Wall

24.03.2013.

Kategorije: Narodi

Nasljednici Stjepana Držislava

0

Novonastali građanski rat u Hrvatskoj za posljedicu je imao mletačko osvajanje Dalmacije koje je vodio dužd Petar Orseolo, a istu politiku nastavio je i njegov sin Oton. Novi vladar Krešimir III. i njegov suvladar Gojislav, ispočetka su bili u dobrim odnosima s Petrom Orseolom i s Bazilijem II. čiju su vlast formalno priznavali. No nakon jačanja opozicije u Veneciji, vezanih za nasljednu politiku Orseola, Krešimir odlučuje napasti Dalmaciju, ali kako će se kasnije ispostaviti to je učinio prerano. U borbama protiv Bazilija II. Hrvatima su pomogli Ugri, a dobre veze sa sjevernim susjedima održao je i Krešimirov nasljednik Stjepan I. za čije vrijeme je ponovo uspostavljena funkcija hrvatskog biskupa sa sjedištem u Kninu.

19.03.2013.

Kategorije: Narodi

Stjepan Držislav

3

Nakon građanskog rata i dvadesetogodišnje vladavine Mihaela Krešimira II. na hrvatsko prijestolje došao je Držislav. Zahvaljujući savezu i dobrim odnosima s tadašnjim bizantskim carem Bazilijem II. Bugaroubojicom, Držislav je na upravljanje dobio Dalmaciju. Iz perioda njegove vladavine imamo sačuvane dvije kamene ploče prema kojima vidimo da je u Hrvatskoj postojao precizan sustav nasljeđivanja vlasti, međutim, raskol koji slijedi imat će za posljedicu dinastički rascjep koji će biti razriješen tek sedamdeset godina kasnije.

08.03.2013.

Kategorije: Narodi

Crkveni sabori i Tomislavovi nasljednici

2

Osim uspješne obrane od Ugara i Bugara, gdje se Tomislav pokazao kao izuzetno dobar vojskovođa, vladavina ovoga hrvatskog kneza, a naposljetku i kralja obilježena je i dvama događajima koji su bili od važnosti za crkvenu povijest Hrvatske. Radi se o crkvenim saborima u Splitu, održanima 925. i 928. godine, o kojima će opširnije biti govora u ovome članku. Riječi će biti i o Tomislavovom nasljedniku Stjepanu, kojemu je unatoč građanskom ratu, predao konsolidiranu državu.

27.02.2013.

Kategorije: Arhitektura

Srednjovjekovne utvrde

4

Srednjovjekovne utvrde vjerojatno su jedan od najprepoznatljivijih simbola ovoga razdoblja. Osim obrambene, imale su i stambenu ulogu, tako da u njima često nalazimo oblike koji predstavljaju spoj ovih dviju funkcija. Nažalost, one do danas sačuvane predstavljaju samo manji dio od njihova nekadašnjeg broja.