Članci označeni sa: "hrvatski kraljevi"
25.04.2013.
Kategorije: Narodi
Dmitar Zvonimir i Stjepan II.
0Aktivnim vođenjem vanjske politike Zvonimir je održao snagu kraljevstva na istoj razini kao i njegov prethodnik, a za njegove vladavine, Hrvatska se nastavila suočavati s feudalnim sustavom koji je stizao sa zapada Europe. Zvonimirov sin Radovan umro je prije svoga oca, tako da nakon mistične smrti hrvatskoga kralja Zvonimira na prijestolje dolazi posljednji iz dinastije Trpimirovića, Stjepan II. koji će vladati svega dvije godine. Opširnije o ovome pročitajte u posljednjem nastavku iz serije članaka "Trpimirovići, dinastija hrvatskih vladara".
15.04.2013.
Kategorije: Narodi
Dmitar Zvonimir
0Za Krešimirove vladavine, tadašnji ban Zvonimir uspješno je okončao sukob s istarskim markgrofom Ulrikom I. Weimar Orlamündeom čime se nametnuo kao Krešimirov nasljednik. Zvonimir je 1075. godine u Solinu okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Tim činom postao je papin vazal. Zauzvrat, papa Grgur VII. pomogao je Zvonimiru zaštitivši ga od viteza Vecelina koji je napadao Kraljevinu Dalmaciju. Zvonimir se kao hrvatski kralj spominje na Bašćanskoj ploči, starohrvatskom spomeniku iz 1100. godine pisanom na glagoljici. Stolovao je u Kninu, a po svemu sudeći glavni cilj mu je bio osloniti se na crkvu, odnosno odreći se stare dinastičke tradicije.
05.04.2013.
Kategorije: Narodi
Petar Krešimir IV.
2Po dolasku na hrvatsko prijestolje, Petar Krešimir IV. bio je suočen s aktualnim crkvenim raskolom. Održavanje crkvenog sabora u Splitu 1060. godine, imalo je za cilj očuvati jedinstvo kršćanskog Zapada, s obzirom da su dalmatinski gradovi politički i tradicionalno bili pod utjecajem Bizanta. Uoči krize koja je potresla Carstvo, Dalmacija se 1069. godine ponovo našla pod upravom hrvatskoga kralja. Krešimir je stolovao u Biogradu, a zahvaljujući aktivnoj vanjskoj i unutrašnjoj politici proširio je hrvatske granice kao niti jedan vladar do tada.
24.03.2013.
Kategorije: Narodi
Nasljednici Stjepana Držislava
0Novonastali građanski rat u Hrvatskoj za posljedicu je imao mletačko osvajanje Dalmacije koje je vodio dužd Petar Orseolo, a istu politiku nastavio je i njegov sin Oton. Novi vladar Krešimir III. i njegov suvladar Gojislav, ispočetka su bili u dobrim odnosima s Petrom Orseolom i s Bazilijem II. čiju su vlast formalno priznavali. No nakon jačanja opozicije u Veneciji, vezanih za nasljednu politiku Orseola, Krešimir odlučuje napasti Dalmaciju, ali kako će se kasnije ispostaviti to je učinio prerano. U borbama protiv Bazilija II. Hrvatima su pomogli Ugri, a dobre veze sa sjevernim susjedima održao je i Krešimirov nasljednik Stjepan I. za čije vrijeme je ponovo uspostavljena funkcija hrvatskog biskupa sa sjedištem u Kninu.