26.04.2013.
Kategorije: Kulturalna povijest
Srednjovjekovna odjeća
1Tokom čitavog srednjeg vijeka odjeća je zadržala gotovo nepromijenjen izgled, a novosti su u nju ulazile postupno. Dolaskom germanskih naroda na područje Europe, u širu upotrebu ulaze hlače, a sveprisutan element i ženske i muške odjeće tokom cijelog razdoblja bile su tunike. Odjećom su se međusobno razlikovali staleži, zanimanja i narodi, a krajem ovoga razdoblja poprimila je ekstravagantnije oblike, što je izazivalo sablazan kod crkvenjaka.
25.04.2013.
Kategorije: Narodi
Dmitar Zvonimir i Stjepan II.
0Aktivnim vođenjem vanjske politike Zvonimir je održao snagu kraljevstva na istoj razini kao i njegov prethodnik, a za njegove vladavine, Hrvatska se nastavila suočavati s feudalnim sustavom koji je stizao sa zapada Europe. Zvonimirov sin Radovan umro je prije svoga oca, tako da nakon mistične smrti hrvatskoga kralja Zvonimira na prijestolje dolazi posljednji iz dinastije Trpimirovića, Stjepan II. koji će vladati svega dvije godine. Opširnije o ovome pročitajte u posljednjem nastavku iz serije članaka "Trpimirovići, dinastija hrvatskih vladara".
15.04.2013.
Kategorije: Narodi
Dmitar Zvonimir
0Za Krešimirove vladavine, tadašnji ban Zvonimir uspješno je okončao sukob s istarskim markgrofom Ulrikom I. Weimar Orlamündeom čime se nametnuo kao Krešimirov nasljednik. Zvonimir je 1075. godine u Solinu okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Tim činom postao je papin vazal. Zauzvrat, papa Grgur VII. pomogao je Zvonimiru zaštitivši ga od viteza Vecelina koji je napadao Kraljevinu Dalmaciju. Zvonimir se kao hrvatski kralj spominje na Bašćanskoj ploči, starohrvatskom spomeniku iz 1100. godine pisanom na glagoljici. Stolovao je u Kninu, a po svemu sudeći glavni cilj mu je bio osloniti se na crkvu, odnosno odreći se stare dinastičke tradicije.
05.04.2013.
Kategorije: Narodi
Petar Krešimir IV.
2Po dolasku na hrvatsko prijestolje, Petar Krešimir IV. bio je suočen s aktualnim crkvenim raskolom. Održavanje crkvenog sabora u Splitu 1060. godine, imalo je za cilj očuvati jedinstvo kršćanskog Zapada, s obzirom da su dalmatinski gradovi politički i tradicionalno bili pod utjecajem Bizanta. Uoči krize koja je potresla Carstvo, Dalmacija se 1069. godine ponovo našla pod upravom hrvatskoga kralja. Krešimir je stolovao u Biogradu, a zahvaljujući aktivnoj vanjskoj i unutrašnjoj politici proširio je hrvatske granice kao niti jedan vladar do tada.